Hrvatski laburisti - Stranka rada
Ogranak Vis
Građani otoka Visa
Gradonačelnica grada
Komiža gđa. Tonka Ivčević
Gradonačelnik grada Visa gosp. Ivo Radica
1. Dana 16.02.2015. godine završena je javna rasprava o Strateškoj studiji
o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa
istraživanja i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu.
Viškim laburistima je
neprihvatljivo i nedopustivo što se gradske vlasti Visa i Komiže nisu aktivno
uključile u javnu raspravu o Strateškoj studiji. Otok Vis je pučinski otok i kao takav izrazito
ranjiv na svaki eventualni incident vezan za eksploataciju ugljikovodika.
Upravo je nevjerojatno da gradonačelnik grada Visa na upit predstavnika
laburista, na javnoj tribini «pitajte gradonačelnika», odgovori da gradska
vlast nema stav o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2. Institut za oceonografiju i ribarstvo je u javnoj raspravi naveo:
”Iako je navedeni dokument volumenom izrazito obiman (449 stranica)
mišljenja smo da ne daje relevantan opis recentnog ekološkog stanja Jadranskog
mora, niti da na adekvatan način sagledava potencijalne negativne učinke na
ekosustav i prateće gospodarske aktivnosti (poglavito ribolov i marikulturu) kao posljedicu aktivnosti
vezanih uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kao niti da dovoljno
detaljno razrađuje i predlaže različita varijantna rješenja za ublažavanje
negativnih učinaka…………..U Studiji se navodi kako u ovoj fazi nije poznato koje će
tehnologije koristiti pojedini koncesionari. Studija bi upravo trebala zauzeti
stav o tome koje su tehnologije neprihvatljive, a koje se preferiraju (npr. tip
platforme, tehnologija bušenja, vrsta isplake …). Postavlja se pitanje kako
definirati adekvatne mjere zaštite i dati ocjenu prihvatljivosti za okoliš bez
sučelavanja okolišnih datosti s metodološko-tehničkim rješenjima?……. Segment ribarstva je izrazito površno napisan- počevši
od ocjene sadašnjeg stanja, preko analize potencijalnih učinaka do kojih će
doći tijekom istraživanja i eksploatacije te do predloženih varijantnih
rješenja za ublažavanje negativnih utjecaja (pozornost je posvećena primarno na
dio Jabučke kotline i pridnene resurse, dok se ostale vrste ribolova i ostala
ribolovna područja gotovo i ne spominju)……….Pri analizi socioekonomskih
utjecaja u Studiji se razmatraju samo potencijalni pozitivni učinci na proračun
i pojedine industrijske grane, dok se ne sagledava ekonomski negativan učinak
koji je za očekivati poglavito u području različitih segmenata ribarstva (a i
turizma)…. U Studiji uopćenije obrađen negativan utjecaj balastnih voda,
odnosno unosa alohtonih i invazivnih vrsta, te njihova mogućeg utjecaja na
domicilne vrste, akvakulturu i ribolov. Moguće da u fazi istraživanja takav
utjecaj ne postoji, ali u fazi eksploatacije kada će se nafta ili plin
izvoziti, trebalo bi ukazati i na moguće posljedice unosa većih količine
balastnih voda i fiksnih postrojenja kao područja koja omogućavaju širenje
stranih vrsta….. u stručnom
timu, prema našem mišljenju, nisu imali relevantne stručnjake za izrazito važne
dijelove studije (biološku, kemijsku i fizičku oceanografiju, ribarstvo,
socio-ekonomiju).”
Udruga Sunce navodi: “Plan
eksploatacije i istraživanja nafte UGROŽAVA EKOLOŠKU MREŽU Natura 2000 jer
studija ne predviđa adekvatne mjere zaštite
Nedostatne korekcije istražnih prostora radi zaštite ciljeva očuvanja Ekološke mreže NATURA 2000 - otoci Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula, Palagruža. Predložena istražna polja nalaze se na 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka, a granica polja nalazi se uz same otoke Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža koji su dio Ekološke mreže. Kao korekcija predlaže se pomicanje granice polja 1 km od ovih otoka. Na ovaj način osigurana je veća zaštita otoka koji nisu u Ekološkoj mreži (6 km udaljenosti) nego za otoke Jabuku, Brusnik, Svetac, Galijulu i Palagružu koji su dio ekološke mreže (1 km udaljenosti) Sama studija navodi slijedeće: „Ipak se jedno pravilo može primijeniti i na ovom nivou strateške procjene: bliža područja ekološke mreže su pod većim rizikom od negativnih utjecaja od udaljenijih područja“. Smatramo da predložene korekcije nisu dostatne za zaštitu otoka Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža.……… Neobuhvaćanje pitanja zaštite obalnih staništa ekološke mreže. Studija navodi da izlijevanje nafte i ispuštanje sumporovodika negativno djeluje na obalna staništa te da su prilikom akcidentnih izlijevanja nafte najugroženija staništa u zoni mediolitorala (zona plime i oseke) jer bi u slučaju dospijevanja naftne mrlje do obale, bila direktno prekrivena naftom. Međutim u Studiji su obrađena samo morska staništa, dok se obalna staništa koja će u slučaju akcidenata biti najugroženija uopće ne spominju, niti u smislu opisa niti u smislu utjecaja. Među ovim staništima nalazi se i cijeli niz staništa od europske važnosti za koje je Hrvatska odredila i područja Ekološke mreže Natura 2000, a i staništa od iznimne važnosti za turizam (npr. pješčane i šljunčane plaže)”.
Nedostatne korekcije istražnih prostora radi zaštite ciljeva očuvanja Ekološke mreže NATURA 2000 - otoci Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula, Palagruža. Predložena istražna polja nalaze se na 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka, a granica polja nalazi se uz same otoke Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža koji su dio Ekološke mreže. Kao korekcija predlaže se pomicanje granice polja 1 km od ovih otoka. Na ovaj način osigurana je veća zaštita otoka koji nisu u Ekološkoj mreži (6 km udaljenosti) nego za otoke Jabuku, Brusnik, Svetac, Galijulu i Palagružu koji su dio ekološke mreže (1 km udaljenosti) Sama studija navodi slijedeće: „Ipak se jedno pravilo može primijeniti i na ovom nivou strateške procjene: bliža područja ekološke mreže su pod većim rizikom od negativnih utjecaja od udaljenijih područja“. Smatramo da predložene korekcije nisu dostatne za zaštitu otoka Jabuka, Brusnik, Svetac, Galijula i Palagruža.……… Neobuhvaćanje pitanja zaštite obalnih staništa ekološke mreže. Studija navodi da izlijevanje nafte i ispuštanje sumporovodika negativno djeluje na obalna staništa te da su prilikom akcidentnih izlijevanja nafte najugroženija staništa u zoni mediolitorala (zona plime i oseke) jer bi u slučaju dospijevanja naftne mrlje do obale, bila direktno prekrivena naftom. Međutim u Studiji su obrađena samo morska staništa, dok se obalna staništa koja će u slučaju akcidenata biti najugroženija uopće ne spominju, niti u smislu opisa niti u smislu utjecaja. Među ovim staništima nalazi se i cijeli niz staništa od europske važnosti za koje je Hrvatska odredila i područja Ekološke mreže Natura 2000, a i staništa od iznimne važnosti za turizam (npr. pješčane i šljunčane plaže)”.
Polazeći od navedenih stručnih i ozbiljnih primjedbi,
viški laburisti predlažu i zahtjevaju od gradskih vlasti Visa i Komiže da odmah
zatraže od nadležnih da se Studija odbaci i izradi nova ili bitno dopuni sa
iznesenim primjedbama i ponovno uputi na javnu raspravu.
Predsjednik ogranka
Željko Vojković
Nema komentara:
Objavi komentar