Oborine u studenom na otoku Visu

 U studenome Komiža je dobila 96,2 l oborina, Biševo 120,7 l, Podhumlje 112 l, Podšpilje 128,2 l.

Izvor: GMP Komiža i motritelji amateri.

Predavanje o kralju Tomislavu

 Večeras, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis, djelatnici Zavičajnog muzeja grada Visa održali su predavanje: 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva.

Dr.sc. Dinko Radić održao je predavanje: "Kralj Tomislav 910.-925." između povijesti, mita i nacionalnog simbola. Uvriježeno je mišljenje da je kralj Tomislav pobijedio Mađare, Bugare, ujedinio Primorsku i Panonsku Hrvatsku, stekao vlast nad Dalmacijom i 925. godine okrunio se za kralja (vjerojatno).

Vinko Udiljak održao je predavanje "Vis u srednjem vijeku". Nažalost, o tom razdoblju na Visu ima malo podataka, pa će tek buduća istraživanja dati više podataka.

Trizam otoka Visa u rujnu 2025.

 U rujnu 2025. u Komiži bilo je ukupno 2292 (2024.-2480) dolazaka gostiju, stranih gostiju bilo je 1389 (2024.-1721). Ukupno je bilo noćenja 14371 (2024.-15774), noćenja stranih gostiju bilo je 9658 (2024.-11662).

U gradu Visu bilo je ukupno dolazaka gostiju 3656 (2024.-3854), dolazaka stranih gostiju bilo je 2543 (2024.-2716). Ukupno je bilo noćenja 21486 (2024.-21959), noćenja stranih gostiju bilo je 16268 (16257).

Izvor: Državni zavod za statistiku

Čestitke Komiži, koja je na Danima hrvatskog turizma, proglašena za Autentičnu primorsku destinaciju.

Psihomodo Pop u Porat Clubu Split

 Sinoć je u Porat Clubu Split, Psihomodo Pop održao svoj tradicionalno energični rock and roll koncerti.

Prvi put sam ih gledao osamdesetih u otvorenom kinu Bačvice, a do danas nisu prestali širiti energiju bazičnog rocka, koji oduševljava publiku. Sinoć je u publici bilo mladih i ono malo starijih (ha,ha) osoba i svi su bili jednako zadovoljni.

Haiku kraj mogile-2025

 Na natječaju Haiku kraj mogile 2025., koji je organizirala Gradska knjižnica Oroslavlje, pohvaljen je moj haiku:

naslage snijega

ispred Issinog muzeja čitam

haiku o Sakura

Muzej je jednog od najveći pisaca haiku u Japanu: Issa Kobayashi, kojeg sam posjetio u travnju. U rualnom Japanu dočekao me je snijeg i ispred muzeja pročitao sam za svoj gušt haiku, o cvjetanju trešnje, koji mi je je ranije objavio japanski list Asahi.

Sabatina: otvorena i mlada vina

                                                         Mladen Atlija
 

Zlatna diploma za kvalitetu otvorenog vina:

OPG MARKO PLICHTA, Komiža, otok Vis - SAUVIGNON BLANC SUR LIE - EVA 2024. 

Zlatna diploma za kvalitetu mladog vina: 

 WINOGRONO d.o.o., VINARIJA MONISSA, Vis - POŠIP 2025. 

 WINOGRONO d.o.o., VINARIJA MONISSA, Vis - BUGAVA 2025. 

 OPG VINA ATLIJA, Vis - VUGAVA 2025. 

OPG VINA ATLIJA, Vis - PLAVAC MALI 2025. 

 Srebrna diploma za kvalitetu mladog vina: 

 OPG VINA ATLIJA, Vis - ROSÉ 2025. OPG VINA ATLIJA, Vis - POŠIP 2025

Jubilarna 35. Sabatina održala se u Bolu.

Višani uspješni na Sabatini-buteljirana vina

 Zlatna medalja za kvalitetu proizvoda:

 

OPG MARKO PLICHTA, Komiža, otok Vis - IACTA VENUS 2020. 

OPG MARKO PLICHTA, Komiža, otok Vis - IACTA VENUS 2021. 

VISLANDER - FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vis - BUGAVA ANTIQUE 2021. 

VISLANDER - FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vis - VIŠKO BONDA, pjenušac rosé 2022. 

VISLANDER - FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vis - PLAVAC LJUBIŠĆE 2019

 

WINOGRONO d.o.o., VINARIJA MONISSA, Viško vinogorje - POŠIP 2024

 Srebrna medalja za kvalitetu proizvoda: 

VISLANDER - FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vis - PLAVAC VOŠČICE 2019 

VISLANDER - FRANKA D.M. VIS d.o.o., Vis - BUGAVA PREMIER 2024  

OPG MARKO PLICHTA, Komiža, otok Vis - IACTA VENUS - DESERTNO VINO / PORTO 2021. 

COBO, obrt za poljoprivredu, vl. Frane Ivčević, Komiža, otok Vis - VUGAVA 2024. 

COBO, obrt za poljoprivredu, vl. Frane Ivčević, Komiža, otok Vis - CIBIDRAG 2024. 

OPG VINA ATLIJA, Vis - PLAVAC MALI 2023. 

 Brončana medalja za kvalitetu proizvoda: 

 OPG VINA ATLIJA, Vis - POŠIP 2024

Uskoro druge kategorije nagrađivanih vina otoka Visa

Pjesnička večer u Visu.

 Večeras u Visu, održana je pjesnička večer uz viške pjesnike i druženje uz čaj i galetine. Organizatori su Ogranak Matice hrvatske u Visu i Gradska knjižnica i čitaonica Vis. 

Pomladak Hrvatske gradske glazbe Vis, Mikula Kunac i Ela Mratinić svirali su klasičnu glazbu.

Od pjesnika nastupali su Pepe Božanić, Sanja Sviličić, Veljko Mratinić i Rina Repanić Gotal.

Tamara Alavanja recitirala je pjesmu Vesne Parun.

Moderirala je Dobrila Cvitanović. 

Dok viški HDZ skviči, nova vlast ispunjava obećanja!

 Nezavisna lista Naprid Vis i SDP ispunjavaju svoja predizborna obećanja. Predlažu smanjenje poreza na nekretnine s 8 eura na 6 eura. Predlažu smanjenje paušalnog poreza po krevetu sa 135 eura na 100 eura.

Na stranicama grada Visa objavljena su javna savjetovanja o navedenome, pa možete komentirati iste.

Branje maslina!

 Tim 2. Gotići mijenjaju Gotiće. Radmani su mi od 5,5 do 6 kg maslina za litru ulja. Berem sve redom, jučer smo ubrali 400 kilograma. Za sada smo premašili tonu, plodovi su suhi, ali puni ulja.

Turizam otoka Visa u kolovozu

                                    "Kod Paveta" mogao se čuti dobar jazz

U kolovozu 2025. u Komiži je bilo ukupno 4610 dolazaka gostiju (2024.-4562). Dolazaka stranih turista bilo je 2115 (2024.-2193). Ukupno je bilo noćenja 30612 (2024.-29722). Noćenja stranih gostiju bilo je 14649 (2024.-14876).

U kolovozu 2025. u gradu Visu bilo je 7511 dolazaka gostiju (2024.-7649). Dolazaka stranih gostiju bilo je 4325 (2024.-4443). Ukupno je bilo noćenja 48806 (2024.-51143). Noćenja stranih gostiju bilo je 28511 (2024.-30781).

Izvor: Državni zavod za statistiku

 

Beru se masline!

Počela je sezona branja maslina. Moji vrijedni berači (tim 1) na pauzi.

Kažu mi da su maslinari zadovoljni s radom uljare u Podšpilju, koja je dobila novog vlasnika. Radmani se kreću od 6 do 10 kilograma za litru ulja. 

Savjetodavna služba dala je preporuku da se počne s berbom oblice, za koju su analize pokazale da je skupila optimalnu količinu ulja. Leccino prvi pocrni, ali još nije vrijeme za branje.

 

Migracija otoka Visa u 2024.g.

 U 2024. godini, u Komižu doseljene su 62 osobe, i to iz iste županije 28, iz druge županije 7, iz inozemstva 22 (ostale migracije su unutar naselja Komiže). Odselilo se 36 osoba, unutar iste županije 17, u drugu županiju 10 i u inozemstvo 4.

U Grad Vis doselilo se 114 osoba, i to iz iste županije 23, iz druge županije 22, iz inozemstva 62 (ostale migracije su unutar naselja grada Visa). Odselilo se 68 osoba,   u istu županiju 27, u drugu županiju 16 i u inozemstvo 18.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Lovna sezona 2025./2026. na otoku Visu

 Lovna sezona 2025./2026. na otoku traje od 12.10.2025. do 14.01.2026.

Lovci su upozoreni na sigurnost u lovu. Posebnu pozornost moraju usmjeriti na sigurnost svih sudionika u lovu, ljudi i imovine. Uskoro počinje i branje maslina, pa su posebno upozoreni da paze na sigurnost maslinara, kao i svih ostalih koji obavljaju poljoprivredne poslove ili uživaju u prirodi.

Izložba: "Iz grada isplovi ovog-Issa maritima" u Blatu!

Dana 30. rujna otvorena je izložba autora Borisa Čarga „Iz grada isplovi ovog – Issa maritima“ u Blatu na Korčuli. 

Ova izložba, posvećena antičkoj Isi i njezinoj pomorskoj tradiciji, publici donosi priču o moru, brodovima i ljudima koji su oblikovali povijest Jadrana prije više od dvije tisuće godina. 

Na otvorenju su se publici obratili: Maja Gavranić, voditeljica Kulturnog centra Blato, Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, Boris Čargo, muzejski savjetnik i autor izložbe te Franciska Jurišić Bačić, predsjednica Općinskog vijeća općine Blato koja je izložbu svečano i otvorila.

Prisilno preuzimanje: Vodovod Brač i Erste banka udarili na Vis i njihove obitelji

Otočani otoka Visa posljednjih mjeseci proživljavaju scenarij kakav su, kako kažu, mogli očekivati samo u najgorim političko-pravnim farsama. Umjesto poštivanja zakona i uvažavanja specifičnog položaja otoka, proces pripajanja njihova vodovoda Vodovodu Brač pretvorio se u niz nepravilnosti, pritisaka i, kako sami ističu, pravnog nasilja. 

Kulminacija se dogodila nedavno, kada je direktor Vodovoda Brač bez valjane zakonske osnove naložio „ukidanje ovlaštenja raspolaganja poslovnim računima“ viškog vodovoda. Erste banka, kod koje društvo ima otvorene račune, taj je nalog provela odmah – bez ikakve provjere njegove zakonitosti. 

Šest dana kasnije, Erste i dalje odbija dostaviti bilo kakvo obrazloženo očitovanje Vodovodu Visa o razlozima blokade. Za otočane, to nije tek birokratska neugodnost nego udar u srž poslovanja i svakodnevnog života. 

„Nije ovo pitanje papira ni procedure – ovo je udar na našu djecu, naše obitelji i na sigurnost ljudi koji ovdje žive. Kako ćemo radnicima isplatiti plaće? Što će biti s dvadeset obitelji koje ovise o tim primanjima? Ovakvi potezi razaraju povjerenje u sustav i u institucije,“ poručuju iz Vodovoda i odvodnje otoka Visa.

 Nepovjerenje u banku i u „partnera“ 

Osim ugrožavanja egzistencije dvadesetak obitelji, otočani ističu da je povjerenje u Erste banku ozbiljno narušeno. „Ako jedna banka na nalog direktora s drugog otoka može bez provjere blokirati račune, kakvu sigurnost ima bilo koji naš građanin koji ovdje drži svoj novac?“ pitaju se Višani. 

Istodobno, potez Vodovoda Brač shvaćaju kao jasnu poruku – da ovo društvo ne djeluje u duhu suradnje niti u interesu zajedničkog sustava, nego protivno dobroj vjeri i na štetu stanovnika otoka Visa.

 Pravne manjkavosti od početka 

Ovo nije prvi pravni skandal u postupku. Već na početku Rješenjem Ministarstva određeno je da će pripajanje stupiti na snagu 23. rujna, ali cjelovita dokumentacija dostavljena je tek 18. kolovoza – i to u obliku koji nije bio usklađen sa Zakonom o vodnim uslugama. Posebno zabrinjava što je Vodovod Brač povećao broj zaposlenih, unatoč izričitoj zakonskoj zabrani zapošljavanja tijekom pripajanja. 

Otočani naglašavaju da su tako osnovni uvjeti za zakonitu provedbu postupka izostali od samog početka. „Radi se o dobro poznatom obrascu: pravne manjkavosti pokušavaju se prikriti administrativnim formalizmom, sve na štetu otočana,“ poručuju iz Visa. 

 Ponižavajući udio i propuštena obveza države 

U predloženom modelu pripajanja Visu je namijenjeno mizernih 0,14 % vlasničkog udjela – tek 3.180 eura vrijednosti. To je ponižavajuće, ističu Višani, kada se zna da otok čini 12 % stanovništva, 19 % priključaka, 12 % prihoda i 11 % potrošnje vode na području. S pravom su Ministarstvo financija i MZOZT predložili kompromisni model raspodjele (50 % Brač, 40 % Hvar, 10 % Vis), ali predstavnici Brača odbili su takvo rješenje.

 „Naš mali temeljni kapital nije odraz realnog stanja, nego posljedica činjenice da država nikada nije provela svoju obvezu prijenosa komunalnih vodnih građevina na lokalna vodovodna društva. Da je to učinjeno, naša stvarna vrijednost bila bi višestruko veća“, ističu predstavnici Visa. 

UNESCO Geopark i „Ključ Jadrana“ 

Specifičnost Visa čini ovaj postupak još apsurdnijim. Otok se oslanja isključivo na vlastite izvore vode, nikada nije bio spojen na cijev s kopna, a njegov vodovod ima među najnižim cijenama usluga i gubitke u mreži od svega 22 %. UNESCO ga je prepoznao kao Globalni geopark, a povijesno je poznat i kao „Ključ Jadrana“. 

Za otočane, sve to znači jedno – njihov vodovod nije samo poduzeće, nego temelj opstanka zajednice i strateška točka Jadrana.

 

Zahtjevi Visa: od projekata do 42. područja 

Zbog svega navedenog, otočani traže jasne i obvezujuće korake. Prije bilo kakve integracije, potrebno je potpisati poseban ugovor kojim bi se jamčila realizacija ključnih projekata – od izgradnje pričuvnog zdenca na Koritima i sustava ranog uzbunjivanja na zaslanjenje, do desalinizatora i obnove sustava skupljanja kišnice. Usto, ugovor mora obuhvatiti i veće projekte, poput izgradnje sustava odvodnje u Rukavcu, vodoopskrbe Podselja, rekonstrukcije mreže u Podhumlju, vodoopskrba i odvodnja grada Visa za koje već postoje ishođene skoro sve potrebne dozvole. 

Jednako važan zahtjev jest da Vlada RH preuzme obvezu da će, kada se za to steknu zakonski uvjeti, Vis dobiti status 42. samostalnog vodouslužnog područja. 

„Svjesni smo da Ministarstvo tvrdi kako trenutačno postoje ograničenja zbog europskih fondova, ali i sami predstavnici Vlade priznali su da to nije nemoguće ispregovarati. Mi vjerujemo da je obveza države zaštititi otok, a ne ostaviti ga na milost i nemilost birokraciji,“ poručuju Višani.

 

Borba se nastavlja 

S obzirom na sve navedeno, jasno je da prisilno pripajanje u sadašnjem obliku ne može proći kao zakonito, pravedno ni održivo. Za Višane, ovo je borba koja nadilazi same procedure – to je borba za njihovo pravo da upravljaju vlastitim resursima, za egzistenciju njihovih obitelji i za očuvanje budućnosti otoka.

 

„Na kraju, ostaje pitanje: hoće li država stati uz svoje otoke ili će dopustiti da pravno nasilje i administrativni formalizam prevladaju nad zdravim razumom i pravdom?“

Danas 3.10.2025 deblokadaaa!

Oborine u Komiži u rujnu!

                                  autorica fotografije: Danica Marinković

U rujnu 2025., Komiža je dobila 79,4 l oborina.

Izvor: GMP Komiža

 

Slavlje kod Brace!

 Sinoć je Braco Pavičević proslavio rođendan, u Bargujcu. Okupilo se lijepo društvo, mogao je ići naziv posta: Braco blaženi među ženama.

Jematva ide kraju!

 Ovogodišnja jematva ide svom kraju. Danas smo na Velom Ljubišću pobrali plavac mali kod Ivana Vojkovića. Obećavajuća je ova vinogradarska godina.

Novi autobusni red vožnji!

                          

Predana peticija za samostalnost za odlučivanje o viškim izvorima vode!

 Predana je peticija, Ministarstvu za zaštitu okoliša i zelene tranzicije, kojom građani otoka Visa traže da samostalno odlučuju o svojim izvorima vode. Peticiju u "fizičkom" obliku potpisalo je 2007 stanovnika s prebivalištem na otoku Visu, a on-line peticiju potpisalo je preko 2500 osoba.

Vis ima svoj vlastiti izvor vode!

 

Građani otoka Visa jedinstveni u obrani vlastitog odlučivanju o vlastitoj vodi!

 Stanovnici otoka Visa, Komižani i Višani i Pojori su jedinstveni u svojoj odluci da samostalno odlučuju o svojoj vodi i vodovodnom poduzeću. Otok Vis je jedini otok koji ima svoju vodu i nije povezan vodovodom za kopno. Jedinstveni su u protivljenju da se nasilno priključe vodovodu Brač, u kojem bi imali pravo odlučivanja od samo 0,14 posto. Tuđe ne tražimo, samo želimo da sami odlučujemo o vodi kao 42. vodouslužno područje.