srijeda, 22. travnja 2015.

Dan planete Zemlje


Danas je Dan planete Zemlje, te su laburisti Splitsko-dalmatinske županije u Splitu upozorili na potrebu odgovornog ponašanja prema okolišu.


Uz plakate i srdele u nafti, građane smo upozorili na posljedice koje mogu nastati u slučaju neodgovornog ponašanja prema Jadranu.


Viški su laburisti, još ranije, upozorili na ogromne manjkavosti Strateške studije o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Kako imamo saznanja da će se Studija izmijeniti i dopuniti, danas sam upozorio da promjene Studije moraju biti sveobuhvatne i da je sukladno tome neophodno ponovno otvoriti javnu raspravu.


Osim neposrednog razgovora sa građanima, izdano je i priopćenje za medije:
22. travnja u svijetu se obilježava Dan planeta Zemlje, dan kada bismo se trebali zapitati koliki je ekološki otisak svakog od nas, koliko proizvodimo nepotrebnog smeća i koliko štetimo klimi Zemlje svojim neumjerenim trošenjem fosilnih goriva. Koliko građana zna za pojam ekološki otisak? 

Selektira li se otpad Splita i okolice? U nekim kvartovima se nekih dana u mjesecu prikupljaju plave i žute vreće za smeće ali da li se poslije prikupljeni papir i plastika recikliraju ili sve zajedno ide na Karepovac? Gdje se mogu bacati istrošene baterije? U većini kvartova nema odgovarajućih kontejnera. Jesu li građani educirani o tome gdje spada pojedina ambalaža ili otpad?

U gradu Splitu nas muče i drugi problemi, obećano je da na proljeće 2015. započinje rješavanje problema oko Karepovca, ali nema potvrde da se to i događa. Na jučerašnjoj su sjednici Gradskog vijeća rekli da će se do kraja ove godine riješiti imovinsko pravni problemi za smještaj stanica za prikupljanje selektiranog otpada. Ipak, neizdrživ će smrad izgleda još godinama trovati građane u blizini Karepovca. Gdje će ovog ljeta biti odlagano smeće okolnih gradova iz okolice Splita? Ne napravi li se spalionica i ne sanira li se Karepovac do konca 2018., plaćati ćemo penale Europskoj Uniji. Možemo samo zamisliti kako će se namaknuti novac za to, svi ćemo to skupo plaćati. Znaju li građani za to i jesu li zbog toga zabrinuti? Koliki su izgledi da se poslovi koji još nisu ni započeli, i za koje novac nije osiguran završe do kraja roka?
Nas u Dalmaciji brinu i moguće posljedice bušenja na Jadranu. Bude li curenja nafte, kako će to utjecati na turizam? Jedna nesreća nam može dugoročno uništiti dobit od turizma. Sumnjamo da će se turistima sviđati da s prozora gledaju plamen iz bušotina? Dokle seže suverenitet Hrvatske nad Jadranom? Zašto su ugovori s koncesionarima za istraživanje i eksploataciju podmorskih resursa Jadrana tajni? Posao Agencije za ugljikovodike u vezi tzv. Strateške studije nije bio ni pravovremen ni dobro obavljen. Posebno je zabrinjavajuća njihova izjava da sama Studija (pa pretpostavljam ni buduće nadopune) nije nikako obvezujuća za Vladu, te da može poslužiti samo kao savjet. Dakle, odlučuje Vlada, jer čak ni mišljenje struke nije obvezujuće. 
U svjetlu nove sudske presude o referendumskom pitanju koncesija za autoceste, pretpostavljam da ni pitanje o bušenjima u Jadranu ne bi bilo moguće kao referendumsko pitanje. 
Izgleda da vlast nije briga što građani misle, ali građane treba biti briga što vlast čini. Stoga se trebaju informirati ne samo o problemima okoliša, nego i o načinima kako povećati građansku kontrolu vlasti. 
Mira Morović
Hrvatski laburisti-Stranka r
predsjednica Splitsko-dalmatinske podružnice