Nove kante za smeće!

 Na trajektnom pristaništu postavljene su nove kante za smeće. Ne tako davno, pisao sam kako vrane i galebovi raznose smeće iz kanti i stvaraju nered, pa mi je drago da su postavljene nove koje to onemogućavaju. Ako crne, dosadne, pametnjakovićke ne smisle nešto novo.

HGSS očistio Bateriju

 Hrvatska gorska služba spašavanja-Ispostava otok Vis očistila je bedeme viške Baterije.

Smeće na trajektnoj luci

 Vrane, u suradnju s galebovima, rade veliki nered na području trajektnog pristaništa. Uzalud vrijedni čistaći ulica, kad vrane izvade svo smeće iz kanti.

 Trebalo bi pod hitno izmijeniti kante i zamijeniti ih s onima s poklopcem, pomičnim ili nekim drugim. Također, treba ukloniti postojeće kontejnere iz trajekte i zamijeniti ih s polupodzemnim ili nekim drugim.

 Korisne su i lijepe kante za razvrstavanje otpada ispred Turističkog biroa, pa bi trebalo razmotriti da ih se postavi na što više mjesta.

Viški vodovod je samostalan (još uvijek)

 Lokalna samouprava otoka Hvara šutke je pala. Gradovi Vis i Komiža se još uvijek drže. Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. je još uvijek upisan u Sudski registar RH i kao takav samostalno posluje.

Čitava stvar je šizofrenična, ne našom krivnjom, i dalje traje pravna bitka.

Prisilno preuzimanje: Vodovod Brač i Erste banka udarili na Vis i njihove obitelji

Otočani otoka Visa posljednjih mjeseci proživljavaju scenarij kakav su, kako kažu, mogli očekivati samo u najgorim političko-pravnim farsama. Umjesto poštivanja zakona i uvažavanja specifičnog položaja otoka, proces pripajanja njihova vodovoda Vodovodu Brač pretvorio se u niz nepravilnosti, pritisaka i, kako sami ističu, pravnog nasilja. 

Kulminacija se dogodila nedavno, kada je direktor Vodovoda Brač bez valjane zakonske osnove naložio „ukidanje ovlaštenja raspolaganja poslovnim računima“ viškog vodovoda. Erste banka, kod koje društvo ima otvorene račune, taj je nalog provela odmah – bez ikakve provjere njegove zakonitosti. 

Šest dana kasnije, Erste i dalje odbija dostaviti bilo kakvo obrazloženo očitovanje Vodovodu Visa o razlozima blokade. Za otočane, to nije tek birokratska neugodnost nego udar u srž poslovanja i svakodnevnog života. 

„Nije ovo pitanje papira ni procedure – ovo je udar na našu djecu, naše obitelji i na sigurnost ljudi koji ovdje žive. Kako ćemo radnicima isplatiti plaće? Što će biti s dvadeset obitelji koje ovise o tim primanjima? Ovakvi potezi razaraju povjerenje u sustav i u institucije,“ poručuju iz Vodovoda i odvodnje otoka Visa.

 Nepovjerenje u banku i u „partnera“ 

Osim ugrožavanja egzistencije dvadesetak obitelji, otočani ističu da je povjerenje u Erste banku ozbiljno narušeno. „Ako jedna banka na nalog direktora s drugog otoka može bez provjere blokirati račune, kakvu sigurnost ima bilo koji naš građanin koji ovdje drži svoj novac?“ pitaju se Višani. 

Istodobno, potez Vodovoda Brač shvaćaju kao jasnu poruku – da ovo društvo ne djeluje u duhu suradnje niti u interesu zajedničkog sustava, nego protivno dobroj vjeri i na štetu stanovnika otoka Visa.

 Pravne manjkavosti od početka 

Ovo nije prvi pravni skandal u postupku. Već na početku Rješenjem Ministarstva određeno je da će pripajanje stupiti na snagu 23. rujna, ali cjelovita dokumentacija dostavljena je tek 18. kolovoza – i to u obliku koji nije bio usklađen sa Zakonom o vodnim uslugama. Posebno zabrinjava što je Vodovod Brač povećao broj zaposlenih, unatoč izričitoj zakonskoj zabrani zapošljavanja tijekom pripajanja. 

Otočani naglašavaju da su tako osnovni uvjeti za zakonitu provedbu postupka izostali od samog početka. „Radi se o dobro poznatom obrascu: pravne manjkavosti pokušavaju se prikriti administrativnim formalizmom, sve na štetu otočana,“ poručuju iz Visa. 

 Ponižavajući udio i propuštena obveza države 

U predloženom modelu pripajanja Visu je namijenjeno mizernih 0,14 % vlasničkog udjela – tek 3.180 eura vrijednosti. To je ponižavajuće, ističu Višani, kada se zna da otok čini 12 % stanovništva, 19 % priključaka, 12 % prihoda i 11 % potrošnje vode na području. S pravom su Ministarstvo financija i MZOZT predložili kompromisni model raspodjele (50 % Brač, 40 % Hvar, 10 % Vis), ali predstavnici Brača odbili su takvo rješenje.

 „Naš mali temeljni kapital nije odraz realnog stanja, nego posljedica činjenice da država nikada nije provela svoju obvezu prijenosa komunalnih vodnih građevina na lokalna vodovodna društva. Da je to učinjeno, naša stvarna vrijednost bila bi višestruko veća“, ističu predstavnici Visa. 

UNESCO Geopark i „Ključ Jadrana“ 

Specifičnost Visa čini ovaj postupak još apsurdnijim. Otok se oslanja isključivo na vlastite izvore vode, nikada nije bio spojen na cijev s kopna, a njegov vodovod ima među najnižim cijenama usluga i gubitke u mreži od svega 22 %. UNESCO ga je prepoznao kao Globalni geopark, a povijesno je poznat i kao „Ključ Jadrana“. 

Za otočane, sve to znači jedno – njihov vodovod nije samo poduzeće, nego temelj opstanka zajednice i strateška točka Jadrana.

 

Zahtjevi Visa: od projekata do 42. područja 

Zbog svega navedenog, otočani traže jasne i obvezujuće korake. Prije bilo kakve integracije, potrebno je potpisati poseban ugovor kojim bi se jamčila realizacija ključnih projekata – od izgradnje pričuvnog zdenca na Koritima i sustava ranog uzbunjivanja na zaslanjenje, do desalinizatora i obnove sustava skupljanja kišnice. Usto, ugovor mora obuhvatiti i veće projekte, poput izgradnje sustava odvodnje u Rukavcu, vodoopskrbe Podselja, rekonstrukcije mreže u Podhumlju, vodoopskrba i odvodnja grada Visa za koje već postoje ishođene skoro sve potrebne dozvole. 

Jednako važan zahtjev jest da Vlada RH preuzme obvezu da će, kada se za to steknu zakonski uvjeti, Vis dobiti status 42. samostalnog vodouslužnog područja. 

„Svjesni smo da Ministarstvo tvrdi kako trenutačno postoje ograničenja zbog europskih fondova, ali i sami predstavnici Vlade priznali su da to nije nemoguće ispregovarati. Mi vjerujemo da je obveza države zaštititi otok, a ne ostaviti ga na milost i nemilost birokraciji,“ poručuju Višani.

 

Borba se nastavlja 

S obzirom na sve navedeno, jasno je da prisilno pripajanje u sadašnjem obliku ne može proći kao zakonito, pravedno ni održivo. Za Višane, ovo je borba koja nadilazi same procedure – to je borba za njihovo pravo da upravljaju vlastitim resursima, za egzistenciju njihovih obitelji i za očuvanje budućnosti otoka.

 

„Na kraju, ostaje pitanje: hoće li država stati uz svoje otoke ili će dopustiti da pravno nasilje i administrativni formalizam prevladaju nad zdravim razumom i pravdom?“

Danas 3.10.2025 deblokadaaa!

Predana peticija za samostalnost za odlučivanje o viškim izvorima vode!

 Predana je peticija, Ministarstvu za zaštitu okoliša i zelene tranzicije, kojom građani otoka Visa traže da samostalno odlučuju o svojim izvorima vode. Peticiju u "fizičkom" obliku potpisalo je 2007 stanovnika s prebivalištem na otoku Visu, a on-line peticiju potpisalo je preko 2500 osoba.

Vis ima svoj vlastiti izvor vode!

 

Građani otoka Visa jedinstveni u obrani vlastitog odlučivanju o vlastitoj vodi!

 Stanovnici otoka Visa, Komižani i Višani i Pojori su jedinstveni u svojoj odluci da samostalno odlučuju o svojoj vodi i vodovodnom poduzeću. Otok Vis je jedini otok koji ima svoju vodu i nije povezan vodovodom za kopno. Jedinstveni su u protivljenju da se nasilno priključe vodovodu Brač, u kojem bi imali pravo odlučivanja od samo 0,14 posto. Tuđe ne tražimo, samo želimo da sami odlučujemo o vodi kao 42. vodouslužno područje.

Počelo prikupljene potpisa za samostalnost vodovoda otoka Visa

 Danas je počelo potpisivanje (fizičko) peticije kojom se zahtjeva samostalno vodouslužno područje otoka Visa. Peticiju potpisuju samo oni koji imaju prebivalište na otoku Visu (neovisno o tome da li su potpisali on line peticiju. Svi koji podržavaju ovu peticiju mogu potpisati on line peticiju, ako to do sada nisu uradili. Obe su peticije ravnopravne i biti će skupa uručena.

Peticije se potpisuju ovog petka, subote i nedjelje u vremenu: 9-12 sati i 17-19,30 sati u Visu, Luka (kod parka) i Kut (riva) i u Komiži (Riva), te u Rukavcu u subotu od 17,30 do 19,30.

˝Europa priznaje posebnost otoka – hoće li Hrvatska učiniti isto za Vis?˝– razgovor sa Stipom Vojkovićem, direktorom Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o.

Otok Vis – najudaljeniji hrvatski pučinski otok, UNESCO Global Geopark Viški Arhipelag i strateški „Ključ Jadrana“ – nalazi se u borbi za svoju budućnost. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je Rješenje o pripajanju viškog vodovoda na Vodovod Brač d.o.o., čime bi Vis imao tek 0,14 posto udjela u odlučivanju o vlastitoj vodi. O svemu razgovaramo sa Stipom Vojkovićem, direktorom Vodovoda i odvodnje otoka Visa d.o.o. 

 Zašto se Vis protivi pripajanju Vodovodu Brač? 

Stipe Vojković: Otok Vis se oduvijek samostalno opskrbljuje vodom iz vlastitih izvora, bez alternativnog izvora vode s kopna ili drugog otoka i to nas čini jedinstvenima u RH. To je naša posebnost i snaga, ali i ranjivost. Tijekom ljeta, kada turizam višestruko poveća broj ljudi na otoku, naši kapaciteti postaju nedostatni. Trebaju nam nova ulaganja – u postojeće izvore i desalinizatore – kako bismo osigurali sigurnu opskrbu. Ako nas se pripoji Braču, imat ćemo samo 0,14 posto glasa u odlučivanju. To znači da o našim vitalnim potrebama neće odlučivati stanovnici otoka Visa, nego netko daleko od nas. Otok Vis sa svojim izvorima vode i vodoopskrbom je već sada samostalna funkcionalna cjelina, potpuno odvojena od susjednih otoka i kopna. „Pripajanje bi Vis svelo na fusnotu, a našu budućnost učinilo ovisnom o tuđim prioritetima. To ne možemo prihvatiti.

“ Kakav je stav lokalnih vlasti? 

Stipe Vojković: Gradovi Vis i Komiža jednoglasno su odbili dati suglasnost na pripajanje. Pokrenuli smo i pravnu borbu. Ali, važno je naglasiti: ovo nije samo pravno pitanje. Ovo je pitanje opstanka naše zajednice, razvoja otoka i zaštite osjetljive infrastrukture.  

 „Ako izgubimo pravo odlučivanja o vlastitoj vodi, izgubili smo kontrolu nad vlastitim životom.“ 

A Vis nije bilo kakav otok – on je strateški važan za Hrvatsku, poznat i kao „Tvrđava Jadrana“. Imati na otoku samoodrživ, visoko funkcionalan vodovod unutar samostalnog vodouslužnog područja s kojim se upravlja sa samog otoka bi trebao biti strateški interes Vlade RH.  

Stanovnici našeg otoka, Višani, Komižani, žitelji otočnih naselja i uvala zajedno, kao i svi ostali koji u ovom komadiću raja nalaze svoj dom i utočište, odlučni su u borbi i zaštiti prirodnog blaga koje im je povjereno na čuvanje. 

 Na čemu temeljite zahtjev za samostalnim vodouslužnim područjem? 

Stipe Vojković: Na čvrstoj zakonskoj osnovi. 

  Članak 104. Zakona o vodnim uslugama već predviđa iznimke. Naš prijedlog je da se jasno doda nova odredba: otoci koji imaju vlastiti izvor vode, nisu spojeni na kopno ili druge otoke i imaju otočnog javnog isporučitelja koji ispunjava sve uvjete – moraju biti izuzeti od količinskih kriterija. 

 Treba izmijeniti i Uredbu o uslužnim područjima, kako bi se Vis u njoj prepoznao kao posebno uslužno područje. 

 Osim toga, tu je i Zakon o otocima, koji državu obvezuje da uvažava posebnosti otočnih zajednica i osigura održivu infrastrukturu. 

„Zakonska osnova postoji – potrebno je samo političko razumijevanje i volja.“ 

Čudi činjenica da pisac našeg Zakona o vodnim uslugama nije predvidio logično rješenje u duhu zakonodavstva EU-a za zaštitu malih, ranjivih, zabačenih i geografski izoliranih područja, što otok Vis svakako jest u duhu EU zakonodavstva i njenih Direktiva. 

 Što kaže europsko zakonodavstvo? 

Stipe Vojković: Europski okvir stoji iza nas. 

Bitno je napomenuti da su svi ovi zahtjevi koje mi postavljamo u okviru EU zakonodavstva, odnosno Nacionalnog plana oporavka kojeg RH ima obvezu provesti, a sve kako bi povukla EU sredstva. 

Naš zahtjev ide u smjeru povećanja broja javnih isporučitelja za još jedno uslužno područje, eventualno dva ako gledamo cijelu RH, i on je još u okviru NPOO-a koji predviđa oko četrdesetak uslužnih područja. 

Prihvaćanjem naših zahtjeva RH ne bi dovela u pitanje povlačenje sredstava za vodnu reformu, a ujedno bi zaštitila svoje otoke koji kao ustavna kategorija imaju njenu osobitu zaštitu. Netko je na početku provedbe vodne reforme zaboravio na otoke i ovo je posljednja prilika da se otoci zaštite. 

„Ako Europa priznaje posebnost svojih otoka, Hrvatska to mora učiniti i za Vis.“ 

 Što je vaš krajnji zahtjev? 

Stipe Vojković: Naš zahtjev je jednostavan i pravedan: tražimo da Vlada Republike Hrvatske izmijeni Zakon o vodnim uslugama i Uredbu o uslužnim područjima, te proglasi samostalno vodouslužno područje otoka Visa. 

To nije nikakav luksuz niti privilegij. To je naše pravo i naš uvjet opstanka. Radi se o samoodrživosti, ravnomjernom razvoju i sigurnoj budućnosti otoka. 

„Vis ne smije biti fusnota. Tražimo pravo na ravnopravan razvoj, na samoodrživost i na sigurnu vodu za naše ljude i generacije koje dolaze.“

Građani se pozivaju da potpišu peticiju podrške otoku Visu u borbi za samostalno vodouslužno područje na ovom linku.

Nastavlja se borba za neovisni viški vodovod

 Održane su sjednice Skupštine Vodovoda i i odvodnje otoka Visa, na kojima je odlučeno da se se pokrene spor protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojim se ukida našem vodovodu obavljanje vodoopskrbne djelatnosti, uključivši zabranu naplate cijene vodne usluge i naknade za razvoj, i nalaže prisilno pripajanje Vodovodu Brač. Nažalost pokretanje spora ne odgađa izvršenje Rješenja.

Direktor viškog vodovoda Boris Ivanišević podnio je 14.08.2025 ostavku s danom 4.9.2025. godine. Skupština, polazeći od toga da Rješenje Ministarstva stupa na snagu 23.9.2025, odlučila je odmah djelovati i dana 25.08.2025. za direktora vodovoda imenovala Stipu Vojkovića.

Sve su odluke donesene jednoglasno.

I dalje traju brojni postupci, kako bi se mirno ostvario naš cilj da vodovod ostane isključivo u vlasništvu gradova Komiže i Visa.

Vrše se stalne konzultacije s odvjetnicima i bilježnicima, Ministarstvom, Hrvatskim vodama i županom SDŽ i taj postupak još uvijek nije završen.

Borisu Ivaniševiću zahvala za dosadašnji rad, a Stipi Vojkoviću potpora da se svi zajedno izborimo neovisnost viškog vodovoda.

Gradonačelnici i vijećnici gradova Visa i Komiže složni oko vode

Na sjednicama gradskih vijeća Visa i Komiže svi su se izjasnili da za otok Vis nije prihvatljivo udruživanje viškog vodovoda s vodovodima Brača i Hvara. Ostaje se pri zahtjevima da viški vodovod ostane samostalan i da se osigura dovođenje vode s kopna.

Prije sjednice održan je radni sastanak na kojem su prisustvovali gradski vijećnici i Visa i Komiže. S video linkom u raspravi sudjelovali su i predstavnici Hrvatskih voda i ministarstva. Predstavnici Hrvatskih voda govorili su o pozitivnim stranama udruživanja u jedinstveni vodovod. Izvijestili su da su donijeli rješenja o prisilnom udruživanju svih vodovoda na području Hrvatske, a koji kao otok Vis nisu pristali na udruživanje. To će rješenje biti s odgodom od 60 dana, kao bi se ostavila mogućnost usaglašavanja stavova.

Koje su posljedice ako se ne pridružimo jedinstvenom vodovodu?

 Na javnim tribinama građani otoka Visa, koji su prisustvovali, gradonačelnici i vijećnici, koji su prisustvovali, jasno su se opredijelili da se ne pristupi spajanju jedinstvenom vodovodu sa sjedištem u Supetru. Direktor viškog vodovoda se izjasnio da je protiv pripajanja.

Vis bi u odlučivanju u jedinstvenom vodovodu imao samo 0,14% glasova kad se odlučuje na temelju temeljnog kapitala pojedinog vodovoda. Mi imamo mali temeljni kapital, a trgovačko društvo je odgovorno do visine temeljnog kapitala. 

Temeljem zakona o vodnim uslugama odlučuje se na temelju visine temeljnog kapitala pojedinog vodovoda na dan 31.12.2018. Na taj dan je brački vodovod imao temeljni kapital u iznosu od 9.596.440, eura, hvarski vodovod 7.917.970,00 eura, a naš vodovod samo od 3.180,00 eura. Razlog je što u temeljni kapital nisu uvrštene nekretnine itd. Prema informaciji s tribine, crpilište u Koritima je u vlasništvu države.

Sve ovo još uvijek nije toliko problematično, jer je logično da će oni koji imaju bitno veći kapital štiti isti.

Problematično je što se u Ugovoru o pridruživanju navodi da nakon što Vis i Komiža postanu vlasnici komunalnih vodnih građevina i zemljišta pod njim i nakon što se isto prenese u jedinstveni vodovod i utvrdi se stvarna vrijednost imovine svakog vodovoda (u roku od 18 mjeseci od pripajanja) održati će se skupština (na kojoj Brač ima većinu), u roku od 6 mjeseci, na kojoj će se odlučiti da li će se glasovi u skupštini temeljiti na toj osnovi, odnosno na neto vrijednosti imovine. Ovo ne daje garancije na pravedniju raspodjelu  glasova u skupštini, jer se može odlučiti da ostane po starome. Zato je to jedan od bitnijih razloga zašto je za Vis neprihvatljiv ovakav Ugovor o pridruživanju. Također, sporno je da se činjenica da bi viški vodovod doprinosio s 12 posto prihoda u ukupnom prihodu nimalo ne vrednuje. A pogotovo to da mi jedini imamo svoju vodu, dovoljnu za domicilno stanovništvo.

Kad se govori o posljedicama, koje nas čekaju, moram biti zloguki glasnik. 

 Zakon o vodnim uslugama u članku 93. navodi da se iz državnog proračuna, naknade za korištenje vode i naknade za zaštitu vode neće koristiti, na području jedinice lokalne samouprave (otok Vis) koja se protivi pripajanju, za financiranje projekata, projektiranja, građenje, rekonstrukciju ili sanaciju komunalnih vodnih građevina.

Ministarstvo će donijeti akt kojim će našem vodovodu ukinuti status isporučitelja vodnih usluga, zabraniti da isporučuje i naplaćuje vodu (čl.94.).

Ministarstvo će donijeti rješenje o prijenosu gospodarske cjeline za pružanje vodnih usluga s našeg vodovoda na brački vodovod, koji stupa u posjed istih. Postoje i odredbe o kaznama ako se ne pristupi pripajanju. Protiv navedenog nema prava žalbe, ali se može pokrenuti upravni spor.

 

Što će biti s vodom otoka Visa?

 Večeras je u Hrvatskom domu održana tribina: spajanje vodovodnih društava Brača, Hvara i Visa - što to znači za Vis i kako osigurati dodatne izvore vode za otok? Tribinu su zajednički organizirali gradonačelnik grada Visa, Hrvoje Mratinić i gradonačelnik grada Komiže, Ivica Vitaljić.

Ustavom je određeno da je voda od osobnog interesa (javno dobro) za Republiku Hrvatsku, a da se način upravljanja javnim dobrom (vodom) određuje Zakonom.

Država je 2019. godine donijela Zakon o vodnom dobru, a 2023. godine donijela je Uredbu o uslužnim područjima. Uredba je donesena kako bi se omogućilo korištenje EU fondova, ali EU nije uvjetovala kako moraju izgledati uslužna područja. Temeljem Uredbe u isto područje su svrstani vodovodi Brača, Hvara i Visa, te je određeno da se svi vodovodi moraju pridružiti Vodovodu Brač d.o.o.

Radi malog udjela kapitala viškog vodovoda u jedinstvenom poduzeću (samo cca 0,12%), gradovi  Vis i Komiža imali bi beznačajnu snagu glasova u skupštini jedinstvenog poduzeća. Sadašnje poduzeće bilo bi samo podružnica Vis.

To što bi gradovi otoka Visa imali malog utjecaja u jedinstvenom poduzeća je nepošteno, tim više što Vis jedini ima svoju vodu i što bi, prema sadašnjem stanju stvari, doprinio jedinstvenom poduzeću s 12% od ukupnih prihoda. Prema sadašnjoj situaciji, Bračani bi mogli sami donositi sve odluke.

U slučaju da gradovi Vis i Komiža ne pristupe jedinstvenom poduzeću, viški vodovod će temeljem zakona biti prisilno udružen u jedinstveno poduzeće.

Gradonačelnici pokušavaju postići dogovor, prije odluke o udruživanju, da se otoku Visu osigura dotok vode s kopna ili da se postave uređaji za desalinizaciju, ali je taj sporazum s malom obvezujućom snagom.

Također, pokušavaju da otok Vis ima pravo odlučivanje sukladno prihodima tj 12% od ukupnih glasova, te da plaće radnika na svim otocima budu iste.

Konačnu odluku trebati će donijeti gradska vijeća Visa i Komiže, a svi mi moramo biti spremni da im pružimo podršku, ako se odluče da ne potpišu ugovor o pridruživanju radi nepravednog položaja naših gradova. Ja sam osobno spreman za sve akcije građanskog neposluha. 

Kako HDZ i HNS grada Visa gule građane?

 Odgovor na pitanje iz naslova je: zbičiš najveći mogući porez na nekretnine od 8 eura/m2, turističku pristojbu od cca 133 eura po krevetu i paušalni porez od 135 eura po krevetu.

A da se ne zaboravi, prije par godina, HDZ je uveo plaćanje pomoćnog turističkog kreveta (koji se u načelu koristio za dijete), kao da je stalni krevet. 

Grad Komiža ima navedene poreze manje od grada Visa. Očito da je vlast u Komiži sposobnija, tim više što ima i manje nekretnina i manje gostiju od grada Visa.

Viški novi vrh!

 Vis se ubrzano mijenja. Na gore. Osim sve većeg broja sivih kocki bez krova, ali s bazenom, sada izniče i novi vrh. Na smetištu Wellington. Kako ga nazvati? Možda da nastavimo s Englezima (Wellington, Host), pa da ga nazovemo...admiral Nelson?

Višani protestiraju radi smetišta - buna koja traje

 Od kolovoza 2024. godine, viško smetište Wellington dimi, većim ili manjim intenzitetom. Čestice lete u nebo i padaju po voću i povrću. Pada po tlu, a Vis dobiva vodu od kišnice, koja se skuplja u podzemlju.

Građani zahtijevaju hitnu i učinkovitu sanaciju, traže da se oba grada uključe u rješavanje sanacije, te da se na nekom portalu objavljuju podaci o čistoći zraka i mora.

Buna iz naslova je u vezi i s proslavom Gubčeve bune, koja se odvija ovog tjedna. 

Asfaltira se u Brgujcu

 Nakon što su završeni radovi na vodovodnoj trasi, asfaltira se cesta u Bargujcu. Od starog dijela (Dorotićevo), preko sterala do plantaže avokada. Telefon, internet i MaxTv i dalje su u prekidu.

Liječnička ordinacija bez telefona?

 Već dva mjeseca grad Vis ima novu liječnicu obiteljske medicine, ali, još uvijek, nisu joj uveli fiksni telefonski priključak. Iako liječnica zove svaki dan...ništa. U kojem li to stoljeću živimo? Nemamo banku, a bankomat ispada iz uporabe itd. Ova vlast uspješno pretvara grad u veliku spavaonicu, koja je dva mjeseca prenatrpana, a u ostalim mjesecima prazna, bez odgovarajuće vizije i usluga.

Fotografija je sa Google maps, možda tako lakše pronađu ordinaciju.

Dan Grada Komiže i Sv. Nikole

 Danas je Dan Grada Komiže i njegov zaštitnika Sv. Nikole. Tradicionalno se žrtvuje brod. a nakon mise je procesija.

Povelju Grada Komiže za životno djelo dobio je Andrija Mardešić, a Povelju Grada Komiže za kolektivne uspjehe i zasluge dobilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Komiža.