Uspjeli smo! Plaže ostaju naše!

 Prikupljajući potpise i javnim prosvjedima, građani su prisilili HDZ da odustane od pokušaja privatizacije plaža. Člankom 76. Konačnog prijedloga zakona o pomorskom dobru jasno je navedeno da morske plaže moraju biti dostupne svima uz iste uvjete, da se ne smiju isključiti iz opće uporabe, da se ne smiju ograditi ili na neki drugi način onemogućiti pristup plaže, te da se ne smije naplaćivati ulaz  na plaže.

Zakon je i dalje loš, naročito su loše i štetne odredbe o koncesijama, te mogućnost izvlaštenja privatnog zemljišta, na obali, radi obalnih šetnica.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (neki početni pojmovi)

 Vlada Republike usvojila je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U raspravi o istom često se miješaju pojmovi bitni za razumijevanje, pa ću ih u par postova pokušati razjasniti. Danas ću o temeljnim pojmovima, koji se moraju znati prije nego se počne čitati zakon.

Dobra od posebnog interesa Republike Hrvatske

 Sukladno članku 52. Ustava Republike Hrvatske more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.

Dobra od posebnog interesa su širi pojam dobra i sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima mogu biti opća dobra, javna dobra u općoj uporabi, javna dobra u javnoj uporabi i ostale stvari određene zakonom da su dobra od posebnog interesa.

Opća dobra

Opća su dobra oni dijelovi prirode koji nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava i po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala. Također, opća su dobra ona koja su takvim određena posebnim propisom npr. javne ceste i pomorsko dobro su opće dobro. Iako su izvan prometa o njima vodi brigu, upravlja i za njih odgovara Republika Hrvatska, ako zakonom nije drukčije određeno. 

Javna dobra u općoj uporabi

Javna dobra u općoj uporabi su u vlasništvu Republike Hrvatske, koja su namijenjene za uporabu svih, koji se s njima služe na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

Javna dobra u javnoj uporabi

Javna dobra u javnoj uporabi su stvari u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i ustanova.

Posebnim zakonom određena dobra od interesa za RH

Postoji više takvih dobra, koja nisu opća dobra, kao što su šume, poljoprivredna zemljišta, kulturna dobra...

Pomorsko dobro!

 Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj postavila informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra u županiji. Na www.pomorskodobro.dalmacija.hr možete vidjeti gdje su utvrđene granice pomorskog dobra, gdje su koncesije na pomorskom dobru.... Tako da se i sami možete aktivno uključiti, jer postoji na web stranici i obrazac za prijavljivanje nepravilnosti.

Europski sud o preuzimanju fotografija

Europski sud pravde (ECJ) donio je odluku da korisnici Interneta moraju tražiti dopuštenje fotografa ako žele objaviti neku njegovu fotografiju, čak i ako je fotografija već dostupna, uz njegovu suglasnost, negdje drugdje na Internetu.

Kako će se stvari razvijati u Hrvatskoj gdje je normalno prepisati diplomski rad, magisterijski rad ili rad za doktorat ili prisvojiti tuđu fotografiju tek ćemo vidjeti. 

Sud je dosudio fotografu naknadu štete, te bi ova presuda mogla potaknuti i druge fotografe da traže odštetu radi neovlaštenog korištenja intelektualnog vlasništva. Tako da za razne Brkiće, Šeparoviće ili Barišiće ima i biti će lijeka. Barem kad su u pitanju fotografije.

Napokon asfalt!

Županijske ceste pripremaju asfaltiranje dijela ceste od Lokve prema Podstražju. Napokon su riješeni imovinsko-pravni poslovi. Ovaj dio neasfaltirane ceste je ogledni primjer kakva smo mi to neorganizirana država i kakvo nesposobno pravosuđe imamo. Godinama je trebalo da se riješi nešto što se u biti može riješiti na jednom ili dva ročišta. 

Umjesto komentara o presudi Šešelja

Komentar sutkinje Flavija Latanci, koja se jedina u sudskom vijeću nije složila da je Šešelj nevin.

"Dok sam čitala presudu većine članova Vijeća, imala sam utisak da sam se vratila mnogo vjekova unazad, u davno vrijeme povijesti čovečanstva, kada su Rimljani, da bi opravdali svoja krvava osvajanja i ubojstva svojih političkih neprijatelja u građanskim ratovima, govorili: "silent enim leges inter arma" (U ratu zakoni šute" - Ciceron, Oratio pro Milone (Govor u odbranu Milona), 52. p.n.e.)."

Usvojen Zakon o porobljavanju radnika!

Danas je Sabor usvojio novi Zakon o radu. Na zakon je podnijeto 76 amandmana, a Vlada ih je većinom odbila. Laburisti su podnijeli 36 amandmana. Zakonom se dodatno obespravljuju radnici i pogoduje poslodavcima. Kao, poslodavci će sada pokrenuti gospodarstvo. Kao, radnici su krivci za krizu?

U Splitu je jednom postajala:

- Jugoplastika, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Meloracija, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Dalma, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Jadrantekstil, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Prerada, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Pomgrad, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Uzor, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Monter, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Adriachem, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Salonacoop, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Tehnogradnja, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Termofriz,  kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da je propala;

- Konstruktor, kojom su upravljali radnici, pa su je preuzeli poslodavci tako uspješno da samo što nije propao;

Niz se može nastaviti do beskonačnosti i u Splitu, i u Visu, i u Dalmaciji, širom ukradene "Lijepe njihove". I sad će se sve to popraviti na način da radnici više rade, da se brže otpuštaju, da rade na određeno vrijeme, da ne znaju ni kada ni koliko će dugo raditi?  Dobro je danas rekao Dragutin Lesar: "hijene su to". Da hijene su to, a ne poslodavci. 

Nakon što je KradeZE pokrao, ovi nazovi socijaldemokrati zabili su posljedni čavao pribivši radnike ne križ.

Peticija za zajamčeni minimalni dohodak

Hrvatski laburisti – Stranka rada pozivaju građane Republike Hrvatske da se svojim potpisima priključe peticiji Europske građanske inicijative kojom se traži potpisivanje zajamčenog minimalnog dohotka na razini Europske unije. 

Tom se inicijativom osigurava pravo svakog građanina EU da, neovisno o tome je li zaposlen ili nije, ima pravo na univerzalni temeljni dohodak. Egzistencijalni minimum, koji bi se razlikovao od zemlje do zemlje, za Hrvatsku bi iznosio 2000 kuna. Lisabonski ugovor omogućava da izravnom demokracijom, uz prikupljenih najmanje milijuna potpisa u barem sedam zemalja EU (prema kvotama za svaku zemlju posebno), obaveže Europski parlament i Europsku komisiju da raspravlja o prijedlogu. Kvota za Hrvatsku iznosi devet tisuća potpisa, a inicijativa je otvorena za potpisivanje do 14. siječnja 2014. godine. Hrvatski laburisti smatraju kako je u vrijeme rastućeg siromaštva, kako u Hrvatskoj, tako i u EU u kojoj je siromašno 120 milijuna građana, i u uvjetima galopirajućeg neoliberalizma, nužno građanima osigurati osnovna sredstva za život. Vjerujemo da je ova inicijativa jedan od koraka u tom pravcu, stoga projektu dajemo snažnu potporu i pozivamo vas da mu se svojim potpisom pridružite. 

                                                                                Predsjednik Dragutin Lesar
Peticiju možete potpisati ovdje.
Više informacija o Europskoj građanskoj inicijativi možete pročitati na njihovoj web stranici.

Ustavne i ine sudske tužbe

(fotografija sa wikipedie)

Koje su linguze ovi suci iz Ustavnog suda Republike Hrvatske. Najdraže im je razvući predmet dok se ne promijeni zakon pa da kažu da više ne mogu utvrđivati njegovu ustavnost ili da prestanu biti nadležni, kao u mom slučaju. A predmet je bio lak za odlučivanje (neovisno o prihvaćanju ili odbacivanju tužbe), a sada su ga proslijedili Upravnom sudu Republike Hrvatske. Tamo gdje već dvije godine leži jedan drugi moj spor. Baš sam se usrećio, srećom da mi sporovi nisu posebno važni. Sudovi su nam vjerojatno i najveći problem u funkcioniranju države, čak i veći nego što su to političari.

Članci

He, nešto sam tražio u bazi podataka Pravnog fakulteta u Zagrebu, a na kraju upišem svoje ime i tražilica izbaci:

Baza podataka: KNJIŽNICA PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU
Tražili ste: AUTORI
Vaš upit: VOJKOVIĆ ŽELJKO

--------------------------------------------------------------------------------
Naslov
1 Etički kodeks policije (2007) analitika (članak)
2 Etički kodeks državnih službenika (2007) analitika (članak)
3 Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (2007) analitika (članak)
4 Jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost građana (2007) analitika (članak)
5 Jednakost pred zakonom i radni sporovi (2006) analitika (članak)
6 O jedinstvenoj primjeni zakona i sudskoj praksi o pravu na godišnju nagradu za božićne blagdane za 2000. godinu (2006) analitika (članak)
7 O pravu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate (2006) analitika (članak)
8 O pravu na dodatak za rad na terenu državnih službenika i namještenika s posebnim osvrtom na pravo posade plovila (2007) analitika (članak)
9 Privremeno oduzimanje vozila od strane policije s osvrtom na sudsku praksu (2007) analitika (članak)
10 Stavljanje državnih službenika na raspolaganje (2006) analitika (članak)
11 Utuženje plaće u bruto iznosu prije i nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov.,br.84/08.) (2010) analitika (članak)
12 Članak 59. Zakona o sudovima i radni sporovi male vrijednosti (2006) analitika (članak)

Ništa posebno, al isto veseli kad vidiš da si i u struci ostavio nekakav trag.