petak, 31. listopada 2014.

Zoran Demaria: Voćarstvo otoka Visa


Zoran Demaria je za okrugli stol o poljoprivredi, u sklopu Anatomije otoka, pripremio osnovne naznake o voćarstvu otoka Visa: 

Voćarstvo je neizbježna grana poljoprivrede otoka Visa i u njoj vidim velik potencijal, a pogotovo s ekološkim uzgojem. Nažalost od nekad obradivih 3000 ha, danas niti 1 %  nije iskorišten na voćarstvo (s time da tu ne ubrajam masline i vinovu lozu).
Tu ima mnogo domaćih i autohnonih sorti raznih voćaka koje su se nekad sadile i bile su prilagođene našim uvjetima, a danas ih više nema ili samo po koje stablo u neki vrt ili voćnjak.
 
Zagovornik sam revitalizacije tih zapuštenih sorata, a isto tako i uvođenja novih sorata i vrsti voća koje bi se eventualno više isplatile.
 
Ono što je trenutno na otoku najviše zastupljeno su rogači, agrumi i smokve.
Agrumi se na otoku uzgajaju plantažno već desetljećima i poznato je da na otoku postoji nekoliko lokacija idealnih za uzgor agruma. To su cijela komiška uvala, Dol kraj grada Visa, te u gradu Visu Valica i Gradina. Ti lokaliteti imaju takvu mikroklimu da skoro nikada neće prozebsti od mraza, dok u ostatku Hrvatske treba zimi pokrivati stabla. Imaju veliki potencijal i iskoristivi su za mnoge proizvode ili kao stolno voće.
 
Veliki je potencijal sadnje novih nasada smokava na otoku Visu s obzirom na tradiciju, mikroklimu i veličinu zapuštenog zemljišta pogodnog za sadnju smokava. Trenutno možemo izdvojiti samo jednog ozbiljnog proizvođača smokava, čiji je nasad u ekološkom uzgoju, a radi se o 230 stabala smokava. Priliku stvaranja proizvoda s dodanom vrijednošću, specifičnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za kojima je Europa "gladna", vidimo u preradi smokava u Hib, koji je tradicionalna slastica otoka Visa i za koju su iskustva pokazala da tržište postoji. 
Ono što je nužno na otoku to je inventarizacija postojećih resursa kako bi se odredili strateški ciljevi u proizvodnji, preradi i traženju poljoprivrednih proizvoda, laički rečeno- s obzirom na ono sto imaš napravi ono što možeš.
Ja sam već u svom predavanju o rogaču, među ostalim, naveo važnije probleme uzgoja i prerade, pa bih ovom prilikom samo spomenuo da bi se morali izboriti da podignemo ekonomsku vrijednost rogača. To bi se moglo napravit na način da se nekako zaštiti izvornost rogača, tj. sorte “komiški tusti rogač“. Dalje da se riješi dokumentacija za ekološki uzgoj kako već posađenih tako i budućih novih nasada rogača i da se poboljša i zaštiti proizvode od rogača. Isto vrijedi i za ostale voćne vrste.

četvrtak, 30. listopada 2014.

Lift za invalide postavljen u Hrvatskom domu




















Grad Vis pokazao je senzibilitet za invalidne osobe postavivši stubišnu platformu na stepenište Hrvatskog doma.

srijeda, 29. listopada 2014.

Ivan Dorotić: izložba fotografija "Podstanari" u Zagrebu


Višanin Ivan Dorotić postavlja, u Zagrebu, samostalnu izložbu fotografija "Podstanari". Izložba se otvara 30.10.2014. godine u Galeriji SC. Arhitekta Ivan Dorotić je urednik portala VIZ-KULTURA na kojem možete više pročitati o izložbi.

utorak, 28. listopada 2014.

Edi Vojković: Demografska situacija otoka Visa, nekad i sada


Edi Vojković, u sklopu Anatomije otoka, prezentirao je demografsku situaciju na otoku Visu nekad i sada.


1910
1948
1991
2011

Grad Vis

5.159
3.718
2.106

1.934
Dračevo Polje
17
120
11
13
Marinje Zemlje
307
246
39
63
Milna
0
0
0
30
Plisko Polje
88
90
21
19
Podselje
123
121
31
19
Podstražje
200
171
36
40
Rogačić
0
0
0
12
Rukavac
127
138
36
66
Vis
4.297
2.832
1.932
1.672
Ukupno donja poja
862
886
174
262





Grad Komiža
4.948 
3.767
2.255

1.526
Biševo
243
193
14
15
Borovik
75
88
17
12
Duboka
70
48
0
13
Komiža
3.572
2.588
2.032
1.397
Oključna
304
198
11
-
Palagruža
20
6
7
-
Podhumlje
355
241
60
32
Podšpilje
21
109
42
11
Sveti Andrija
34
56
2
-
Žena Glava
254
240
70
46
Ukupno donja poja
1.376
1.179
223
129





Ukupno viška polja
2.238
2.065
397
391

Index staranja je 223,7 (za Hrvatsku 115), 17% stanovništva je do 19 godina, a starijih od 60 godina je 38%.
41% ima završenu osnovnu ili nesvršenu osnovnu školu, a 48%  srednje obrazovanje. Preko zime ima oko 400 prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, a preko ljeta oko 240 stanovnika.
Stalno zaposlenih na otoku ima oko 350, te oko 80 ribara i obrtnika.
Kod viških lječnika ima oko 2.900 liječničkih kartona.

petak, 24. listopada 2014.

Veljko Mratinić: Stočarstvo, povrćarstvo, aromatično i ukrasno bilje


Na okruglom stolu o poljoprivredi, u sklopu Anatomije otoka, Veljko Mratinić prezentirao je osnovne crtice o: stočarstvu, povrćarstvu, aromatičnom i ukrasnom bilju otoka Visa.

Stočarstvo

- Stočarska proizvodnja u prošlosti zastupljena u svakom domaćinstvu za vlastite potrebe prehrane i transporta. Ukupan broj stoke je bio relativno velik.
- Danas prevladava stoka sitnog zuba - ovce i koze, ukupno cca 300  grla
- Proizvodnja neznatno zadovljava otočku potrošnju
- Meso, mlijeko i ostali proizvodi životnjskog porijekla, na otok se uglavnom dovoze
- Posoji velika mogućnost razvoja na zapuštenom zemljištu svih kategrija, makiji, pašnjacima, sve do cca 2 000 - 3 000 grla sitnog zuba
- Soka krupnog zuba zanemarivo - oko 30 grla

- Pčelarstvo: prisutni seleći pčelari u zimskom dijelu godine
- Peradarstvo: zanemarivo
Povrćarstvo:
- U prošlosti zastupljeno samo na okućnicama za porebe domaćinstava u skladu sa tadašnjim prehrambenim navikama i ostalim mogućnostima
- Današnje stanje: postoje okućnice i vrtovi za vlastite potrebe. Na većim organiziranim površinama proizvodnja je tek inicijalna - postoje 2-3 proizvođača.
- Opskrba povrćem lokalnog stanvoništva uglavnom je s kopna - dovozom na otok robe prosječne kvalitete oštećene i opterećene transportom i transportnim troškovima, upitnih ekoloških standarda
- Postojeća proizvodnja ne zadovoljava niti 10 % lokane potrošnje te je moguće njezino širenje na relativno većim površinama (zapuštene oranice)
- Samo za podmirenje lokane potrošnje bilo je potrebno staviti u funkciju 50 - 100 ha zemljišta, ukupnu proizvodnju oko 1 000 t visoke kvalitete i visokog ekološkog standarda
- Osigurano tržište uz zatvaranje ''otočkog kruga proizvodnje i potrošnje''
- Većina povrtnih kultura može se uspješno uzgajati bez navodnjavanja ili samo poneke, uz interventno navodnjavanje za što imamo dovoljne količine vode
 Aromatično bilje - lavanda, ružmarin
- Postoji veliki proizvodni potencijal, naročito za samonikli ružmarin koji se tradicionalno, stoljećima koristi. 1970-tih godina otkup suhog ružmarinovig lista na otoku iznosio je cca 400 t godišnje. Danas zanemarivih 1 - 2 t.
 Ukrasno bilje
- Uzgoj lončanica palmi Phoenix ima dvjestogodišnju tradiciju. Rasadnik je postojao sve do 1990 -tih godina, proizvodnja je iznosila 100 000  sadnica godišnje - moguća obnova.

četvrtak, 23. listopada 2014.

Darko Mladineo: Agroturizam


Darko Mladineo ima dobra iskustva sa svojim poljoprivrednim domaćinstvom. Kaže da zbog izuzetno duge poljoprivredne tradicije otoka Visa, agroturizam ima velike razvojne mogućnosti. Agroturizmom se potiče očuvanje tradicije, izvornosti i otočnih specifičnosti. Omogućava plasman vlastitih proizvoda po višekratnoj cijeni, tako da onaj poljoprivredni proizvod čija je cijena na tržištu cca 1000 kuna kroz agroturizam se može prodati, uz pripremu, za cca 3000 kuna.


srijeda, 22. listopada 2014.

Turističke nagrade za grad Vis


Pčelica Maja u Komiži


Pozdrav svima,

sa zadovoljstvom najavljujem projekciju crtića u Gradu Komiži:


                                              PREMIJERA 
                            (u svim HR kinima upravo u tijeku)

                              FILM ZA DJECU I MLADE 

                          -  PČELICA MAJA  - 

                     dana   31.10.2014 (PETAK)  
                        s početkom u  18:30 h

Zbog boljeg ugođaja  nastojat ćemo tehnički prilagoditi "Dom Vitić" za projekciju filma, 
kako bi se i nakon projekcije djeca mogla družiti...

Nadamo se da ćemo u navedenom uspjeti, no točnu lokaciju projekcije ćemo Vam dakle tek 
potvrditi (uvijek nam ostaje na raspolaganju velika dvorana "Spomen doma")

Molimo  najavite djeci ovu projekciju i pridružite nam se u što većem broju...!

lp.
 
Brigita Fiamengo
direktorica
Nautički centar Komiža d.o.o.
Hrvatskih mučenika 17, 21 485 Komiža

ponedjeljak, 20. listopada 2014.

Viški lovci i njihovi psi


Ivan Brajčić i Rora



Matko Petrić, Faro i Bobi



Miće Vojković nema kucina, ali je faca.

Pokušati ću napraviti seriju fotografija lovaca i njihovih pasa, za početak bez pripreme i sa najosnovnijom obradom i mislim da mi moglo ispasti zanimljivo. Ovaj album fotografija, koji ću polako dopunjavati, kao i druge albume možete vidjeti na mojoj facebook stranici.

petak, 17. listopada 2014.

Udruga Dragodid: Anatomija otoka ili zašto japanci popravljaju viške suhozide


U sklopu radionica, u organizaciji Anatomije otoka, studenti su imali praktičnu radionicu suhozida. Više o tome zašto su japanci ( i studenti iz drugih država) popravljali viške suhozide možete pročitati na web stranici udruge Dragodid. Na njihovoj stranici možete pročitati i pismo kandidature dalmatinskih suhozida za UNESCO, koje su napisali Joško Božanić, Ivo Pervan i Joško Belamarić. 

četvrtak, 16. listopada 2014.

Turizam u kolovozu 2014. za gradove Vis i Komiža


Državni zavod za statistiku objavio je podatke o turističkom kolovozu 2014. u odnosu na kolovoz 2013. godine.
Na nivou države u kolovozu 2014. godine bilježi se 8% više dolazaka u odnosu na kolovoz 2013. godine i 5,3% više noćenja.
Grad Vis je imao 17,7% više dolazaka, a 16,5% više noćenja. Grad Komiža je imao 18,4% manje dolazaka i 16% manje noćenja. Komiža je imala izraziti pad domaćih gostiju i to je razlog pada dolazaka i noćenja.

utorak, 14. listopada 2014.

Klinika Magdalena za kardiovaskularne bolesti


Ovog je ljeta Grad Vis u suradnji sa Domom zdravlja organizirao besplatne kardiološke preglede. Dr. Ksenija Kapov Sviličić je vršila preglede, a danas sam sukladno njenom prijedlogu majku odvezao u Kliniku Magdalena u Krapinskim toplicama na pretrage i liječenje. Danas su je primili, popodne uzeli uzorak krvi, a sutra joj već rade koronarografiju. Profesionalno!
Usput sam snimio i par fotografija iz okolice Krapinskih toplica, da na blogu ne bude samo Dalmacija.


nedjelja, 12. listopada 2014.

Počeo lov!


Danas je počeo lov. Lovci su upozoreni na oprez u lovu. Posebno moram upozoriti da je branje maslina u punom zamahu.  U dane lova, bilo bi dobro da svi koji su u prirodi da na neki način upozore na svoje prisustvo. Lovci imaju narančasti/crveni prsluk ili kapu, pa bi trebali biti nadaleko uočljivi. Dobra kob!

petak, 10. listopada 2014.

Jurica Fadić: Poljoprivredni potencijal otoka Visa


Na okruglom stolu o poljoprivredi, u sklopu Anatomije otoka, Jurica Fadić prezentirao je : Potencijal otoka kroz povijesne i ekološke parametre (prostor, klima, tlo): 

Povijesne činjenice:

-          3000 ha obradivih površina (95% vinova loza)
-          propadanje vinogradarstva (filoksera, vinska klauzula, svjetski ratovi)
-          ulazak masline na zapuštene vinogradarske terene

Situacija danas:
-          cca 400 ha obrađenih površina:        

- 200 ha vinogradi
- 150 ha masline
- 20-30 ha ostale višegodišnje kulture (rogač, agrumi, smokva)
- 20 ha oranice

Ograničavajući faktori:

-          voda (nemogućnost navodnjavanja značajnijih površina)
-          klima - opće karakteristike (ograničenja kod izbora vrsta i sorti s obzirom na hidrološke karakteristike i sumu inaktivnih temperatura)
-          usitnjenost posjeda (imovinsko-pravni odnosi)
-          konkurentnost (izoliranost, troškovi transporta)
-          ljudski potencijal (stručnost, radna snaga)

Prednosti:
-          cca 700 ha ravnice na različitim supstratima (smeđa tla, crvenice, karbonatni pijesci)
-          cca 1500 ha manje ili više pristupačnih terasastih i drugih površina pogodnih za stočarstvo i uzgoj ljekovitog, eteričnog i začinskog bilja (pčelarstvo)
-          specifičnosti klime pogoduju uzgoju određenih kultura
-          nezagađenost kao preduvjet razvoja ekološke proizvodnje
-          turizam u razvoju kao potencijalni konzument dijela proizvodnje

                                                                                                                                               Jurica Fadić     



utorak, 7. listopada 2014.

Proteklo prvo ovogodišnje maslinovo ulje


Danas je uljara PZ Podšpilja puštena u probni rad, a od 13.10.2014. počinje sa redovnim radom. Počelo je i zapisivanje maslinara. Prvi radmani su oko 10 kg za litru ulja. Puno kiše, žestok napad maslinove muhe, a malo sunca utjeće na slab randman. I ove godine će se mjeriti kvaliteta maslinovog ulja, pa će maslinari moći ostvariti pravo na poticaj za prodato maslinovo ulje. Uvjeti su da je registriran OPG, da se izdaju računi, da se proda najmanje 50 litara, te da uljara izda potvrdu da maslinovo ulje spada u kategoriju ekstra djevičanskog maslinovog ulja ili djevičanskog maslinovog ulja.