A život teče dalje (1935. g): Prvi dugometražni zvučni film na hrvatskom jeziku snimljen na Visu.

Pričala mi je majka kako su se Postrožani hvalili da su oni glumci, jer da su prije rata glumili u nekom filmu. Istražujući, doznao sam da se radi o filmu: A život teče dalje. Radi se o prvom zvučnom dugometražnom filmu na hrvatskom jeziku, u kojem glumi naš veliki glumac Zvonimir Rogoz i tadašnja velika zvijeda Ita Rita. Baš kad sam imao namjeru inicirati da se pronađe film, danas slučajno vidim da je od ove godine dostupan na YouTube. Od velike je povjesne važnosti za Vis, pa bi bilo dobro pokušati ga prikazati u kinu Hrid.

Anela Borčić: Beračica soli

Na skalinama podno crkve Sv. Ciprijana i Justine, predstavljena je zbirka pjesama Anele Borčić: Beračica soli. Akademik Jakša Fiamengo predstavio je zbirku: "....Njezini stihovi, bilo da su pisani na standardu ili viškom cokavskom idiomu, doimlju se stoga kao signali koji kažu da život na otoku, kao na brodu koji plovi u neizvjesnost, unatoč povremenim klonućima i mogućem beznađu, ima temelja i smisla." Prof. Šimun Marasović toplo je govorio i o Aneli i Visu.

Stihove su recitirale Bruna Bebić i Svjetlana Blažević.

Predstavljanje zbirke uljepšala je glasom i stasom Ines Roki uz pratnju Jose Daria Martinisa.

U večeri nogometa carevali su Anelini stihovi.

  

U Komiži otvorena izložba: Moj komadić zemlje

U Komiži, u Kulturnom centru Ivan Vitić, Marija Martinko otvorila je izložbu: Moj komadić zemlje. Izložba se sastoji od fotografskih i tekstualnih porteta 14 poljoprivrednika koji žive i rade unutar zaštićenih poljoprivrednih područja ( Natura 2000). Izložbom se naglašava potreba održivog razvoja rualnih područja. Izuzetne fotografije snimio je Marko Vrdoljak i izdan je jako lijep katalog.

Jedan od izabranih 14 poljoprivrednika je Ante Ivčević "Cobo", vinogradar i vinar iz Komiže. Ante Ivčević spasio je od zborava, gotovo izumrlu, sortu vinove loze palagružanku iz Palagruže. U svom vinogradu kalemio je plenke palagružanke i sada ima oko 700 loza. Dogodine, imati će i prvo flaširano vino od palagružanke!

Nakon otvaranja izložbe zapjevao je Liket i Pjerino Ivčević, probavala su se viška vina i pogača, komiška naravno.

Izložba je otvorena do 15. rujna 2014., a biti će postavljena na 15 lokacija diljem Hrvatske.

Anatomija otoka 2014. Vis

Petogodišnji program pod nazivom „Anatomija otoka“ kreiran je 2011. godine na otoku Visu. Cilj programa je ukazivanje na problematiku života na otocima. Tijekom simpozija i radionica svake se godine obrađuju najrelevantnije otočne teme.

Ove će godine biti održan treći po redu simpozij pod nazivom „Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima“. Simpozij će se odviti u gradu Visu od 17. do 21. rujna 2014. Za simpozij se prijavilo preko 20 predavača iz Hrvatske, Francuske, Austrije i Japana, koji će u tri dana prezentirati vrlo raznolike teme. Nakon svakog izlaganja predviđena je i diskusija.

Za vrijeme trajanja simpozija bit će organizirana i radionica planiranja lokalnog razvoja s temom „Topofilija i terrafilija na Visu“, koju će voditi prof. Zoran Roca s lisabonskog sveučilišta. Također, bit će održan okrugli stol s temom „Dobre prakse viške poljoprivrede“. Simpozij će završiti okruglim stolom u Visu s temom „(Pre)Živjeti na otoku“.

Nakon dana odmora, u ponedjeljak, 22. rujna 2014. počinje studentska radionica, također treća po redu, s temom „Mogući oblici samodostatnosti sela na otocima i načini upravljanja lokalnim resursima“. Na radionici sudjeluje 40-ak studenata arhitekture i ostalih zainteresiranih pojedinaca. Studenti dolaze s dva fakulteta iz Tokyja i po jednog iz Pariza, Graza, Ljubljane i Splita te nekoliko individualno prijavljenih studenata.

Studenti će pokušati, tijekom pet dana, upoznati svakodnevnicu viških sela i predložiti svoja viđenja mogućih načina budućeg razvoja. Zanimljivost je formiranje studentskih grupa – svaka grupa sastoji se od predstavnika svih fakulteta, tako da zajedno rade japanski, francuski, austrijski, slovenski i hrvatski studenti. Studente u radu prate  mentori, koji dolaze sa spomenutih fakulteta. Na završetku radionice, u subotu 27. rujna, studenti će svoje prijedloge prezentirati viškoj javnosti.

Za vrijeme trajanja radionice predviđen je i praktični rad – svladavanje vještine zidanja u suho. „Radionicu suhozida“ vodit će arhitekt Filip Šrajer iz udruge „Dragodid“.

Koncepciju i organizaciju simpozija i radionica od ove godine vodi viško-zagrebačka udruga „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“.

Sve informacije o simpozijima i radionicama te udruzi mogu se naći na internetskoj stranici:

www.anatomija-otoka.com

Noć kad se vrime raspametilo iznad Budihovca

Radionica stripa u Komiži

U kulturnom centru "Ivan Vitić", u Komiži, počela je radionica stripa.

Polaznike radionice u svijet stripa vodi belgijski ilustrator, teoretičar i izdavač stripa Xavier Lowenthal.

Voditeljica radionice je dramaturginja Ivana Momčilović, koja živi i radi u Bruxellesu. 

Radonica nastavlja sa radom 25. i 27.08.14. godine, a radionicu su podržali Anatomija otoka, LAG Škoji, Lavorat za poja i Grad Komiža.

Izložba: Moj komadić zemlje

Moj komadić zemlje

Kad je priroda suradnik – priče 14 poljoprivrednika iz Hrvatske

Održivi način na koji poljoprivrednici obrađuju zemlju zasniva se na generacijama prenesenom znanju i kulturnoj baštini. Sve veće napuštanje ruralnih sredina i poljoprivrede dovodi ne samo do gubitka tradicijskog znanja, već i do gubitka vrijednih staništa i vrsta. Sa ciljem jačanja javne svijesti o značaju uloge poljoprivrednika u očuvanju prirode i tradicije osmišljen je projekt „Najdraža mjesta –  Umreženi trening za podršku održivom ruralnom razvoju u Hrvatskoj” koji će javnosti biti predstavljen putem putujuće izložbe fotografija “Moj komadić zemlje; Kad je priroda suradnik – priče 14 poljoprivrednika iz Hrvatske”.

Izložba se sastoji  od niza fotografskih i tekstualnih portreta 14 poljoprivrednika koji žive i rade unutar zaštićenih područja (Natura 2000 područja). Prateća brošura sadržava opširnije informacije o poljoprivrednicima u obliku izvornih citata na temu njihovog odnosa prema zemlji koju obrađuju, važnosti prirode i tradicije u njihovom životu, primjećenim promjenama u krajoliku, opisa lijepih i teških strana poljoprivredne struke te mnogih drugih tema. Fotografije i izvorni citati u lokalnom narječju prikupljeni su prilikom posjeta poljoprivrednicima  i njihovim imanjima kroz obavljeni intervju. Prikazani poljoprivrednici potječu iz različitih regija Hrvatske: od Međimurja do južnodalmatinskih otoka, te od Istre do Slavonije; Bave se pčelarstvom, proizvodnjom bučinog ulja, uzgojem autohtonih sorti povrća i voća, uzgojem izvornih pasmina stoke, proizvodnjom tradicionalnih sireva, sakupljanjem tartufa i čajeva, proizvodnjom brašna na staroj vodenici i mnogim drugim granama poljoprivrede. Raznolikost njihovih proizvoda, tradicije, podneblja i narječja, podudara se sa bogatom bioraznolikošću prirode koja ih okružuje i koju svojim radom štite.

Izložba će se održati na 15 lokacija diljem Hrvatske, u mjestima iz kojih potječu prikazani poljoprivrednici ili obližnjim većim gradovima te u Zagrebu kao završnoj lokaciji. Održavanje izložbe biti će organizirano u javnim, često posjećivanim prostorijama kako bi se ostvario direktan pristup javnosti te će na svakoj lokaciji trajati 3 tjedna.

Glavni izvor financiranja: Njemačka savezna zaklada za okoliš (Deutsche Bundesstiftung Umwelt)

Provoditelji projekta: DVL (Deutscher Verband für Landschaftspflege), Suske consulting, Državni zavod za zaštitu prirode.

Fotografije: Marko Vrdoljak

Intervjui: Marija Martinko

Vino Visa u Lipanovića

Posljedna ovogodišnja manifestacija Vino Visa održana je u podrumu Lipanovića.

Uz ponajbolja viška vina i maslinovo ulje, gosti su se mogli zabaviti uz klapu Liket, goste iz Slovenije: klapu Galeb i swing orkestar iz Češke: Crazy Boys, koji večeras nastupaju u Izgubljenom pomidoru.

Kada je dug dobar, a štednja loša?

Dug je, u načelu, dobar i poticajan za razvoj društva. Bez duga, kredita, većina građana ne bi mogla kupiti stan, ulagati u sredstva rada, obrazovanje itd. Taj isti dug dobar je i za one koji grade stanove, izrađuju strojeve, dobar je, bezobrazno i pohlepno dobar, i za banke.

Kad je pohlepa za profitom ukinula ograničenja za kreditiranje, kad su se rizičnim poslovanjem počele, uz druge financijske institucije, baviti i banke, kad se nije dovoljno propisima uredilo financijsko rizično poslovanje, došlo je do sloma. Pukao je financijski i nekretinski balon, uz zaglušujući prasak.

Na prvi znak krize svi reagiraju isto. Svi počinju štedjeti. To dobro ponašenje i logični odgovor na krizu je u početku dobar. Ali, kad se svi tako počnu ponašati kriza se produbljuje. Smanjuje se potrošnja. A nečija potrošnja je nečiji prihod. Manje se kupuje, na smanjenje potrošnje privrednici reagiraju smanjivajući proizvodnju, a smanjujući proizvodnju radnici im prvi postaju višak i oni se otpuštaju. Mladi nakon školovanje ne nalaze posao. Povećava se nezaposlenost. To još više povećava štednju, a što se više štedi građani, i društvo u cijelini, sve više duguju, jer im prihodi onemogućavaju vraćanje dugova. Oni koji duguju ne mogu trošiti, a oni koji imaju, opreza radi, ne troše. Kriza je sve veća.

Kako iz krize? "U vrijeme kada mnogi dužnici pokušavaju uštedjeti i isplatiti dugove, bitno je da netko čini suprotno, troši više i posuđuje - taj netko očito bi trebala biti država" ( Paul Krugman: Odmah okončajmo ovu krizu! str.61., Algoritam, 2014.).
I Vlada RH odlučila je napokon potaknuti potrošnju, nažalost slabašno i vrlo brzo će se pokazati kao nedovoljno učinkovito, pri ćemu bitna sredstva odlaze, kao i za vrijeme HDZ-a, ka plaćanju nesposobnih stranačkih uhljeba.

Promocija Hrvatske zore

Promocija Hrvatske zore prerasta u prvorazredni kulturni događaj otoka Visa. Sinoć je u prepunoj Gradskoj knjižnici Vis bila promocija broja 66. Hrvatske zore, glasila ogranka Matice hrvatske Vis.

Nastupalo je toliko pjesnika, pisaca, glazbenika i slikara da ih ne mogu nabrojiti, a da nekog ne izostavim.

Više fotografija možete vidjeti na mojoj facebook stranici.

Vrtovi B(a)rgujca

Kolovoz ide kraju, a kod rođaka mi Davora Vojkovića vrt je još uvijek pun poma, krastavaca, paprika i drugog povrća.

Ne samo da ima izuzetno puno plodova, nego su svi veliki i zdravi.

Ove je godine i vrt majke mi Zlate bio rodan, tako da smo dijelili svima naokolo. Mi smo nasade uzeli kod Dobrile Radišić, pa sad znate gdje će te.

Dina e Mel feat. D.J. Bossa Nova

Zadarski sastav Dina e Mel feat. D.J. Bossa Nova održali su u Visu odličan koncert. Meni su pravo, izrazito povoljno, iznenađenje.

Promocija Hrvatske zore je 19.08.2014. u Gradskoj knjižnici sa početkom u 20,30 sati.

Susret klapa u Bateriji

U organizaciji udruge Lavorat za poja, u Bateriji je održan tradicionalan susret klapa.

S veseljem je pjevala dubrovačka klapa Kaše, pobjednica festivala u Omišu, po izboru publike. U klapi pjeva i naš Alen Roki.

 Nastupala je, sve bolja, ženska klapa Issa i

neizostavni Liket.

Susret klapa vodila je lipa naša Sanja Nenadov.

Koncert duhovne glazbe u Podselju

Simpatičan sastav "Tajna vjere" iz Komiže održao je u Podselju  koncert duhovne glazbe.

Stihove iz Pjesmarice fra Marina Oreba recitirale su Rina Repanić Gotal i

Sanja Nenadov.

Vela Gospa od Velog sela

Vela je gospa. Iskonski praznk za vjernike. Misu je u Podselju predvodio biskup Štambuk. A u meni se nakupi gorčina kad vidim kako naši popi, kojima su puna usta majki i obitelji, prešutješe da danas rade, često do ponoći, te iste majke, sestre u prokletom da bili konzumu, tommiju, studencu, lidlu i ostaloj crkvenoj vrteški bliskoj kapitalističkoj gamadi. Zar barem danas, kad slavimo dan svim Hrvatima bliski dan Majke Isusove ne možemo svi biti isti. 

Dobro držeći 50-to godišnjak

Proslavili smo 50 godina rada kina Hrid. Dinko Klarić, i nakon što je 43 godine prikazivao filmove, još uvik grli projektor, koji je otišao u mirovinu.

Direktor Gradine, Mate Ivčević ne grli novi digitalizirani projektor, ali zato može pritiskati botune....a tamo gdje ih već može pritiskati.

Voditeljica programa proslave bila je Sanja Nenadov.

Koncert u ljetnom kinu imalo je, a ko će drugi nego, Ljetno kino iz Postira.

Publika je gušala u prikazanim dokumentarnim filmovima, spizi i glazbi.

Kino Hrid

Kino Hrid slavi 50 godina postojanja. Kakva li samo nostalgična sjećanja priziva! Od ove godine je digitalizirano, a nekad, kad bi se koluti izmješali, znali smo prvo pogledati kraj, pa sredinu i tek onda početak! Koji bi to samo bili performansi u režiji legendarnog Borisa i Mediga. Hrid je bio i ostao jedna od temeljnih točaka gradskog i kulturnog identiteta grada Visa.

Naturalna mistika

Naturalna mistika je sinoć u Visu održala sjajan koncert. Nisu ponovili prošlogodišnji nastup, koji se teško može nadmašiti, ali su svojom pozitivnom energijom oduševili publiku. 

Nadam se da ćemo ih vidjeti i na Viškom ljetu 2014.

Večeras na istom mjestu, na trgu kod "općine, u 21,30 sati" nastupa Dilatum jazz project.

Anatomija otoka 2014

Poziv građanima za suradnju za izložbu o Modroj špilji

Vino Visa na Kutu

Na Kutu je održana druga ovogodišnja manifestacija Vino Visa. Manifestacija je bila izuzetna posjećena.

Nastupale su klape Issa i Liket, koji je pojačan sa Hrvojem Mratinićem oduševio publiku. Raspoloženi Liket nastupao je preko dva sata.

Slijedeća manifestacija Vino Visa je 21.08.2014. u podrumu Lipanovića.