Zog za balote u Podšpilju

U organizaciji Udruge za lavorat poja uređen je zog za balote u Podšpilju. Betonirana je podloga, nasuta je nulerica i obnovljeni su semafori na obadva zoga. Postavljena je rasvjeta, pa se može baciti partija na balote i po noći.

Podšpilje-okrugli stol o rogaču

Danas je u Zadružnom domu u Podšpilju, u okviru Sabatine, održan okrugli stol o rogaču. 

Voditelj skupa, u ime organizatora udruge Lavorat za poja, bio je Srećko Roki. Sudjelovali su prof.dr. Joško Božanić, dr. Frane Strikić, ing.agr. Zoran Demarija, dipl.oec. Miloš Mandić, te Nebojša Božanić i Veljko Mratinić. Sudjelovali su i gradonačelnica Grada Komiže Tonka Ivčević i gradonačelnik Grada Komiže Ivo Radica.

Jedinstven je zaključak da je rogač u prvom redu baština. Da, rogač je BAŠTINA. I treba ga evidentirati i zaštiti.

Orkestar iz Verolanuova

Stigla je glazba iz Verolanuove, Italije, koja će sutra navečer sa viškom glazbom imati koncert u Hrvatskom narodnom domu.

Kako i priliči, talijane su, na trajektnom pristaništu, domaćini dočekali muzikom.

IV. Susret pjesnika amatera otoka Visa

Večaras je IV.Susretom pjesnika amatera otoka Visa (zašto amatera?) u Podšpilju započela Sabatina Podšpilje 2011. Sabatinu organizira udruga Lavorat za poja, na čijem je čelu Antoneta Martinis. 

Nastupali su pjesnici Veljko Mratinić, Mirko Mladineo, Marino Lukšić koji je recitirao pjesme svog pok. oca Mate, gošća Milica Lojdl, Joško Ivčević, Vinka Sviličić, Pavle Martinis, Anita Vidović i Ante Božanić-Pepe. Čitale su se pjesme naše sumještanke iz Taleža Luci Borčić i tekst Seke Franke Marinković o sjećanjima iz Podšpilja. Nažalost, nema riječi da opišem koliko su bili dobri.

Susret je vodila Dobrila Cvitanović, a sve je začinila svojim pjevanjem naša, najsimpatičnija, klapa Kolona.

Postrožani na putu u Ameriku 1906. g.

Višani su početkom prošlog stoljeća išli trbuhom za kruhom u Ameriku. Podstražani, kao vrsni ribari i naročito kao znalci u izradi i krpanju mreža, bili su na cijeni u Sjevernoj Americi, gdje su lovili ribu salamune (salmon).

Ivo Vojković dao mi je ovu fotografiju Postrožana snimljenu 1906. godine, najvjerojatnije u Trstu. Na fotografiji su: muškarci u gornjem redu od lijevo: Nikola Vojković (nono Ive Vojkovića), Stjepan Vojković i Jakov Vojković. Sjede: "Kronko" Vodanović, Pavao Vojković i Nikola Vojković (Mikulici). Žene i djeca nisu viške, sve su iz Starog Grada i putovale su muževima u Ameriku. Sa njima je putovao i moj nono Ante Vojković, ali njega nažalost nema na fotografiji.

Radovi na kanalizaciji prema Valici

Grad Vis nastavlja sa izgradnjom kanalizacije. Kopa se prema Valici. Lipo je da je grad i u ovim kriznim vremenima pronašao novac za radove. Samo.....nema te kanalizacije koja može pokupiti svu tu šporkicu, ove i one gradske vlasti, koja se nataložila svih ovih godina.

Pruga Biševo

Komižu i Biševo i dalje povezuje stari leut Pruga Biševo izgrađen 1951. godine. Novi brod Sv. Salvestor izgrađen za tu liniju pojavio se u Komiži samo za slikanje i vratio se nazad u škver. Iskusni komiški ribari smatraju da je novi brod katastrofalno projektiran i da je više od dva milijuna kuna bačeno u vjetar. Kobilica za novi brod postavljena je još 2008. godine, a kad će zaploviti ne zna ni Sveti Salvestor, zaštitnik stanovnika Biševa.

Mladi viški vatrogasci

Danas je trajekt zvonio od dječjih glasova. DVD Komiža i DVD Vis vodili su svoj pomladak na županijsko takmičenje. Na povratku je sve blještalo od pehara i medalja. Nešto sam uspio zapamtiti : dječaci DVD Komiže su bili prvi, a djevojčice treće, a djevojčice iz DVD Vis bile su druge, a njihove starije kolegice prve. Bravo! Još više njihovim mentorima. Samo vatrogasci mogu okupiti toliku mladost. I ne samo okupiti već i odgajati mladež. Čestitke DVD-u Komiža i DVD-u Vis.

Smokova - umjesto oglednog primjera poljoprivrede zbrka

Zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na otoku Visu od početka ide naopako. U Komiži, kako saznajem, podnesene su i prijave. Na području Grada Visa sve je išlo tako traljavo da su zakupci tek nedavno stupili u posjed poljoprivrednog zemljišta na Smokovi.  Sa tolikim zakašnjenjem da su zakupci, radi promjene propisa, ostali bez poticaja za investicije. Iako se radi o vinarima namjerno koristim izraz zakupci, jer glupošću onih koji su ugovor sastavljali ne postoji obveza sadnje vinove loze. Tako da zakupci tamo mogu saditi ružmarin i vrisak ili višnje umjesto plavca malog.

Smokova je trebala biti ogledan primjerak uređenog poljoprivrednog zemljišta, ali ništa od toga. Umjesto da struka sve odredi, od poljoprivredne kulture do kanala za odvodnju oborinskih voda i puteva,sve je prepušteno volji zakupaca. A oni se ne mogu ni o čemu dogovoriti. Umjesto da koriste već postojeći put morati će se po vrhovima parcela bagerima rušiti i graditi novi put. Umjesto da zajednički ograde čitavo područje, svaki će za sebe ograditi svoju zakupljenu površinu itd. 

A gradska vlast, koja zastupa državu, to sve mirno gleda i linijom manjeg otpora pušta da stvari idu kako idu. Umjesto da su oni ti koji određuju pravila, jer radi se državnom zemljištu, sve prepuštaju na volju zakupcima kao da su oni vlasnici zemljišta. 

Vis - VERN

Večeras je, u prepunoj dvorani Hrvatskog doma, u Gradu Visu veleučilište VERN predstavilo projekt Međunarodnog sveučilišnog centra Vis. Projekt je pod motom " WIN-WIN VIS-VERN" predstavio predsjednik Upravnog vijeća Branko Štefanović i dekan Veleučilišta  Goran Radman. Predstavljanju je nazočio  i dožupan Vicko Haladić.  Plan je ponuditi dva trogodišnja prijediplomska  studija poslovne ekonomije i turizma, međunarodni razmjenski seminar za studente i profesore, programe terenske nastave za studente s matičnog zagrebačkog veleučilišta i programe cjeloživotnog  obrazovanja. Ako projekt u potpunosti uspije za par godina na Visu bi bilo oko 300 studenata, u razdoblju izvan turističke sezone. Školarina na VERN-u se kreću od 26.000,00 do 33.000,00 kuna pa tko može neka izvoli.

Jedan od razloga radi kojih je Vis izabran je njegova ljepota i sačuvan prostor, pa VERN-u poručujem da požuri, jer ako se nastavi sa sadašnjom praksom Vis neće biti među deset najljepših svjetskih otoka već primjer rugla od otoka. Županija splitsko-dalmatinska je svojim nakaradnim prostornom planom, mimo volje građana Visa, nametnuo puste postelje i beton. Najprije činjenjem rade štetu Visu, a onda nečinjenjem čine štetu ne sprečavajući bespravnu izgradnje. A gradska vlast.......ma oni nisu vrijedni da ih se uopće spomene. 

VERN nastupa ozbiljno i to budi nadu, ali meni se čini da će uspjeh  ovisiti o raspoloženju studenata da upišu prijediplomske studije, koji će se odvijati na otoku.